Djelotvornost antibiotika smanjuje se brzinom koja se nije mogla predvidjeti čak ni prije pet godina, a pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala antimikrobnu rezistenciju, upozoravaju vodeći zdravstveni stručnjaci iz Hrvatske, Srbije i Slovenije okupljeni na održanom međunarodnom online panelu "Antibiotici nisu bomboni". Istoimena kampanja, pokrenuta s ciljem informiranja i educiranja stručne i najšire javnosti o odgovornoj primjeni antibiotika, provodi se u mnogim zemljama povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima (engl. European Antibiotic Awareness Day, EAAD) i Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima (engl. World Antimicrobial Awareness Week, WAAW) od 18. do 24. studenoga. Tim su povodom na Cvjetnom trgu u Zagrebu postavljene i instalacije koje vizualiziraju bakterije, dok će maskota u obliku bakterije dijeliti edukativne letke građanima.
Jedan od najvećih izazova medicine današnjice, složili su se gosti panela, sve je veći porast broja bakterija rezistentnih na antibiotike, do čega dolazi i zbog nepravilne i prečeste upotrebe tih lijekova. Koliko je ozbiljna situacija govori podatak da se problem infekcija bakterijama otpornim na antibiotike koje se pojavljuju među europskim stanovništvom može usporediti s učinkom gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno. Pogrešna ili neispravna uporaba antibiotika može uzrokovati rezistenciju bakterija na buduće terapije, što je opasno po zdravlje ne samo osoba koje neispravno koriste antibiotike, već i za sve one koji bi se kasnije mogli inficirati rezistentnom bakterijom.
Infekcije dišnih puteva su najčešće infekcije u ljudi, no pretežno su uzrokovane virusima i često predstavljaju krivu indikaciju za primjenu antibiotika. U ovogodišnjim porukama liječnicima, Svjetska zdravstvena organizacija ističe upravo nepotrebno propisivanje antibiotika kod gripe, prehlade i akutnog bronhitisa kao područje na kojem bi se mogla ostvariti značajna racionalizacija primjene antibiotika. S tim ciljem, na panelu su predstavljene i ISKRA kartice koje pomažu liječnicima primjenu hrvatskih ISKRA i britanskih NICE (engl. National Institute for Health and Care Excellence) smjernica u terapijskom pristupu najčešćim infekcijama kao što su akutna upala srednjeg uha, grlobolja, samoograničavajuće infekcije dišnih puteva i akutni sinuitis u kojima se propisuju antibiotici kao sredstvo liječenja.
- Tijekom više od dva desetljeća pratimo rezistenciju i potrošnju antibiotika u Hrvatskoj i Europi. Svijest o problemu rezistencije je visoka među zdravstvenim djelatnicima, a sve je viša i među građanima, no nismo zadovoljni pomacima u navikama i ponašanju. Svijest o problemu moramo što prije pretočiti u djela svakog pojedinca. Ono kako svaki građanin može doprinijeti je poštovati higijenske navike koje su uspješno promovirane tijekom pandemije COVID-19 te ne doživljavati antibiotike kao brzo rješenje svih vrsta infekcija - u uvodnom je predavanju "Hoće li COVID pandemija dovesti do AMR katastrofe?" istaknula prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, doktorica i predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA), predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te voditeljica Referentnog centra za rezistenciju bakterija na antibiotike Ministarstva zdravstva u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Dodala je također da očekivanja pacijenta uvelike utječu na odluku liječnika, a ponekad na početku bolesti nije lako procijeniti radi li se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji.
- Defenzivna medicina, u kojoj se antibiotik olako propisuje već prvi dan bolesti, lakša je za liječnike i popularnija kod pacijenata no nije put koji nas vodi u sigurno zdravlje. U državama i zajednicama gdje se troši puno antibiotika, antibiotici više nisu djelotvorni kad su zbilja potrebni za životno ugrožavajuće infekcije, tako da zemlje koje troše više na antibiotike na kraju imaju lošije rezultate u liječenju infekcija - rekla je. U panel raspravi sudjelovali su i prof.dr.sc. Daniela Bandić Pavlović, dr.med., KBC Zagreb, doc. dr. Mateja Logar, dr. med., Klinički centar Ljubljana, prof. dr. sc. Ivana Ćirković, dr.med., Institut za mikrobiologiju i imunologiju, Medicinski fakultet, Beograd, prof. dr.sc. Ivan Kosalec, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Zagreb te kao moderator Sven Pal, dr. med., nacionalni koordinator WAAW i EAAD kampanje ispred ISKRA-e.
Koliko su ove smjernice potrebne pokazuju podaci Europskog sustava za praćenje rezistencije na antimikrobne lijekove, prema kojima su veća potrošnja antibiotika te visoka razina rezistencije zabilježeni upravo u zemljama južne Europe, uključujući i Hrvatsku. Praćenje i kontrola širenja takvih bakterija stoga je važnija no ikad, posebice kada je riječ o ranjivim skupinama kao što su novorođenčad i mala djeca - bakterijska pneumonija i sepsa među vodećim su uzrocima smrtnosti djece mlađe od pet godina, a oko 30 posto novorođenčadi sa sepsom umire od infekcija bakterijama koje su otporne na više antibiotika. Uporaba antibiotika pokazala se neopravdano visokom i kod bolesnika oboljelih od COVID-19, s obzirom na to da samo mali udio ovih pacijenata razvije sekundarnu bakterijsku infekciju. Na žalost, s pojavom COVID-a porastao je i pritisak na jedinice intenzivnog liječenja gdje su pacijenti zbog brojnih invazivnih intervencija posebno osjetljivi na infekcije izazvane rezistentnim bakterijama. Cijepljenje protiv COVID-a, stoga, ima i veliko značenje na sprječavanje širenja rezistencije na antibiotike.
