Kriza prouzrokovana poremećajima na tržištu koje je donijela pandemija koronavirusa osvijestila je potrebu za stvaranjem zaliha hrane. Mnoge zemlje stoga razmatraju nove načine uzgoja poljoprivrednih proizvoda, a jedan od njih su urbane farme, prostori u velikim gradovima namijenjeni sadnji voća i povrća. Južnokorejska prrijestolnica Seul, primjerice, ispod svog metroa ima podzemnu farmu koja dnevno proizvede oko 30 kilograma povrća, a lani je na krovu pariškog sajma počela izgradnja urbane farme veličine 14.000 m2.
Plug & play sustav
Malu urbanu farmu, veliku svega 90 kvadrata ima i Zagreb. Nalazi se u blizini Trešnjevačkog placa, a pokrenuli su je agronom Bojan Krnjić i ekonomist Sergej Lugović. Dvojica entuzijasta stoje iza startupa Urban Farm Solutions koji se bavi proizvodnjom tehnologija za uzgoj jestivog bilja u unutarnjim prostorima pod lampama (tzv. indoor uzgoj). Na njihovoj farmi složeni na policama tako već neko vrijeme rastu paprike, rajčice, bosiljak, suncokret, menta i brojne druge biljke.
-Krenuo sam djedovim i očevim stopama. Od malih sam nogu zaljubljenik u prirodu pa sam upisao srednju poljoprivrednu i završio Agronomski fakultet. Moja obitelj uzgaja ukrasno bilje, batat i buću za bućino ulje, a ja sam se bacio na istraživanje novih poljoprivrednih tehnologija - počinje svoju priču Bojan Krnjić koji je svog budućeg poslovnog partnera Sergeja Lugovića upoznao u vrijeme dok je radio u jednoj trgovini koja prodaje opremu za indoor uzgoj.
-Došao sam sa svojim studentima kojima sam predavao Tehnološko Poduzetništvo na Tehničkom veleučilištu da im pokažem plug&play sustav za uzgoj na kojem je Bojan radio. Tada smo shvatili da u Zagrebu nigdje ne možeš dobiti takav gotov proizvod, odnosno nigdje se na istom mjestu ne mogu kupiti biljke, lampe i postolja za uzgoj pa smo zajednički pokrenuli startup - objašnjava nam početke suradnje Lugović.
Urban Farm Solutions tako se danas bavi primarnim indoor uzgojem biljnih kultura, razvojem opreme i cjelovitim rješenjima koja kreiraju po željama klijenata. Najnoviji proizvod im je indoor žardinjera s umjetnom rasvjetom na kojoj se može uzgajati začinsko bilje, salate, mikrozelenje i klasično povrće poput paprike i rajčice.
-Recimo jedan klijent želi imati ljekovito bilje pri ruci, a naša im tehnologija to omogućava. Cilj nam je da se biljke uzgajaju u prostorima gdje ih se konzumira. Biljke imaju i terapeutska svojstva. Nema većeg gušta nego kada ubereš i pojedeš biljku koju si sam uzgojio svojim rukama -objašnjava svoju viziju Lugović.
Ukusni plodovi
I cijene njihovih proizvoda su povoljne. Primjerice, osnovni sustav za uzgoj u kućanstvu ili poslovnom prostoru košta 1.500 kuna, a uključuje lampe, zemlju, sadnice i žardinjeru u kojoj je već sve posađeno i spremno za konzumiranje.
-Nedavno smo dobili narudžbu od tvrtke koja jednu svoju prostoriju želi pretvoriti u urbanu farmu. Sada tamo njihovi zaposlenici sade bilje od kojeg pripremaju gablece. Surađujemo i s ugostiteljskim objektima koji žele svježe začine za svoja jela na dohvat ruke - nastavlja Lugović te dodaje da su kafići i restorani u kojima gosti sami beru plodove od kojih se potom spravljaju jela, sve veći trend u Europi pa kao primjer navodi popularan londonski kafić The Yard.
Njihova je inovacija i tehnologija koja omogućava manji razmak između lampe i biljke pa sustavi koje su razvili stanu u svaki pa i najmanji prostor te su jednostavni za korištenje, osobito za uzgoj biljaka niskog rasta poput feferona, paprika, rajčica, jagoda, bosiljka, mente, rotkvice, rukole, suncokreta, gorušice. Trenutno eksperimentiraju i s uzgojem češnjaka i azijskog miksa, kažu nam dok nas nutkaju da probamo supke od listova suncokreta, idealan sastojak svake salate. Njihov uzgoj, dodaju, nešto je zeznutiji, ali se isplati.
Urban Farm Solutions surađuju i s nekim proizvođačima s kojima razvijaju inovativne proizvode poput džina s bosiljkom ili koktela i namaza od konoplje. Rast njihove tvrtke, priznaju, usporila je koronakriza.
-Korona nas je satrala. Čitava nam se konstrukcija srušila, ugostitelji grcaju u problemima, a EU projekti su usporeni, no nastojimo ostati pozitivni - govori Lugović te dodaje da bi u budućnosti htio konkurirati velikim proizvođačima koji je bave vanjskim uzgojem. Već sada proizvedu i do pet kilograma bosiljka tjedno, a nastavit će rasti i dalje.
-Lampa simulira oko 95% sunčeve svjetlosti, a biljke su zaštićene od vanjskih utjecaja. Po izgledu i ukusu ploda vidi se da nema nikakvih nedostataka što je začudilo čak i mog profesora s Agronomskog fakulteta s kojim pripremamo suradnju - dodaje Krnjić te objašnjava da su troškovi koje zahtjeva ovakva poljoprivreda znatno manji nego u onoj klasičnoj.
Home Garden i Kostja
-Za mjesečni trošak struje naše farme, Bojan može sedam i pol puta otputovati u Popovaču i natrag gdje se nalaze njive na kojima rastu njegovi vanjski usjevi. Trošimo struju, no štedimo na transportu - ubacuje se Sergej, a Bojan nam pojednostavljuje računicu iznoseći brojke.
-Primjerice, za uzgoj 1.800 kilograma batata na 3000 m2 u četiri mjeseca potrebno je 160.000 litara vode. Za istu količinu lisnatog suncokreta u indoor uzgoju i istom vremenskom periodu potrebna su 3,5 m2 i 8.000 litara vode - šokira nas podacima Bojan te dodaje da prilikom uzgoja koriste isključivo gnojiva i sredstva koja su dozvoljena u ekološkom uzgoju.
-Preferiramo da naši klijenti imaju barem nekog iskustva s uzgojem bilja i da znaju o njima voditi računa, a za to je potrebna ljubav i strpljenje - zaključuju.
Odlično. Bravo. Ova rješenja za uzgoj u stanu ili nekoj odvojenoj prostoriji, čine se savršeno rješenje, pogotovo u ovakvim kriznim situacijama, a cijena malog sustava je prihvatljiva. Vrijedi se potruditi, pročitati što više i možda....