Sve je poskupjelo, cijene rastu, jedino su mirovine ostale iste, žali nam se Miroslav, kojega smo zatekli kako na trešnjevačkom placu kruži oko pultova u potrazi za akcijama.
– Prije divljanja cijena za sto kuna mogao sam doručkovati, ručati i večerati, i to prilično raskošno. Danas mi je sto kuna jedva dovoljno za ručak. Grincajg, ulje i piletinu, glavne sastojke za ajngemahtec, mogao sam nabaviti već za 25 kuna, ako su pileća leđa i vrat na akciji. Za ajngemahtec je 40 kuna bio maksimalan trošak. Danas ga ne mogu skuhati za manje od 50 kuna. I grincajg je poskupio, znao sam ga naći i za pet, sedam kuna, sada ga nigdje nema ispod deset – negoduje naš 69-godišnji sugovornik koji se na placu, dodaje, bacio u trošak. Kći i zet dolaze mu na ručak nakon posla pa im je odlučio pripremiti bosanski lonac.
Od srdele do bureka
– Na istoj ovoj tržnici šest vrsta povrća i tri vrste mesa za bosanski lonac mogao sam kupiti za sto kuna i sve troje bismo se najeli. Sada mi za istu količinu ni 250 kuna nije dovoljno – govori. Otkako je porasla cijena ulja, napominje, poskupjeli su čak i burek i ćevapi na štandovima pokraj tržnice. Nova cijena bureka je, naime, 14 kuna, a donedavno su ga Trešnjevčani jeli za 11.
Inflacija se, dakle, došuljala i na zagrebačke tržnice. Iako cijene ne divljaju kao na drugim mjestima, oni koji često kupuju na placu primjećuju razliku. Na zagrebačkim tržnicama, pa tako i na trešnjevačkom placu, cijene rastu postupno, artikl po artikl. Počelo je zimus, kada je poskupjela svježa jadranska srdela. Kilogram ovog morskog blaga godinama se mogao kupiti za 20 kuna, no onda je cijena narasla na 25, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo kupaca, osobito umirovljenika. Razlog je, objasnili su u ribarnicama, rast cijene goriva zbog koje transport poskupio.
Voće i povrće pak nije tako drastično skočilo, a na tržnici se, dakako, uvijek možete i cjenkati. A ako imate svoje stalne kumice od kojih kupujete, redovito će vam dati popust i pokloniti poneki pušlek rotkvice, nekoliko jabuka, glavicu salate... S druge strane, većina prodavača uvjerava nas da inflacije na placu zapravo nema.
– Ma tko diže cijene? Kod mene je svake godine isto – uvjerava nas gospođa s pulta na samom ulazu u trbuh Trešnjevke. Puno je veći problem, dodaje, to što kupci sve manje dolaze na tržnice, a isto tvrdi i njezina susjeda Nina.
– Matija Gubec je bolje prošao nego mi poljoprivrednici danas. Cijena plavog dizela divlja, narasle su i cijene umjetnih gnojiva. Ipak, svoje cijene još nisam dizala niti to namjeravam – govori Nina.
Poskupljenja, kaže, zasad nema ni kod Mirjane iz Marije Bistrice.
– Kod mene je sve domaće i sezonsko, nema muljanja. A cijene variraju ovisno o sezoni. Sada, primjerice, stižu mahune i krastavci pa držim višu cijenu, no kada ih svi budu imali, spustit ću je – objašnjava Mirjana. Cijene ne bi trebale značajno rasti, smatra, jer hrvatske poljoprivrednike ove godine prati sreća.
– Hvala Bogu, nije bilo proljetnog mraza pa su i voćke lijepo rodile. Bit će zato krušaka, trešanja pa čak i marelica – veselo domeće.
Neizbježna matematika
No, da je rast cijena na placu neizbježan, jednostavnom matematikom nam objašnjava Nataša Levak iz Blaguše.
– Prije 20 godina cijena kilograma mrkve bila je osam kuna, a litre benzina pet. Danas je kilogram mrkve osam kuna, a litra eurodizela 14,8. Sve to skupa potpuno je neodrživo – veli. I kod nje cijene variraju ovisno o ponudi i potražnji.
– Kilogram špinata znam prodavati za 25 kuna pa spustim na 20, 15. Danas mi je na akciji po deset kuna, a zimi, kad nije sezona, dignem ga i na 50 – govori Nataša. Isto je, dodaje, i s mrkvom. Kada krene prva mrkva, kilogram je 20, mladi peršin 50, a onda se cijene lagano spuštaju.
A ima i onih koji za cijene na tržnici i ne pitaju. Među njima je i trešnjevački student Fran.
– Pa cijene su visoke i u dućanima. Ne stignem kupovati na placu koliko bih to htio, no kada imam vremena, uvijek dođem. Plac je zakon – poručuje 23-godišnjak.
Matija Gubec je bolje prošao nego mi poljoprivrednici danas, žale se na Trešnjevci, gdje voće i povrće nije drastično poskupjelo, no iznosi postupno rastu, a traže se štandovi s akcijama.
