U godinu se dana u Hrvatskoj po osobi baci 71 kilogram hrane, a od toga 22 kilograma potpuno jestivih i iskoristivih namirnica. Gleda li se po kućanstvu, baci se 54 kilograma. To su poražavajuće brojke, a upravo su kućanstva “najzaslužnijia” za gomilanje otpada od hrane. Stoga je osvješćivanje o problemu bio glavni cilj Nestléove kampanje “Biraj zeleno – više ljubavi, manje otpada od hrane”, u čijoj su završnici u studentskoj menzi Odeon u sklopu Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta jučer podijelili 1500 obroka osmišljenih prema zero waste principima i receptima chefa Mate Jankovića.
Iskorištavanje viška
– Načinom pripreme i maksimalnim iskorištavanjem viška od 92,5 kilograma mesa i povrća za nove obroke smanjili smo otpad od hrane, a time i utjecaj na onečišćenje okoliša. Dobra je vijest da sve što su studenti kušali mogu jednostavno pripremiti i kod kuće – kazao je Janković, čiji se recepti mogu pronaći na web-adresi www.nestle.hr.
Studenti su kušali juhu od mrkve i krumpira koja se radi od namirnica koje najčešće postanu dio otpada u kućanstvima, a to su ostaci povrća i voća. Za glavno se jelo pak moglo birati između mesne i vegevarijante. Ključni sastojci arancina, koji su dio talijanske zero waste kuhinje, jesu ostaci pečene piletine i riže koji se, uz pomoć bijelog vina, vrućeg temeljca, začina, parmezana i maslaca, oblikuju u kuglice i isprže na ulju. Studenti su bili oduševljeni i vegelazanjama koje se slažu od ostataka kuhanog povrća. Ovakva jela pokazuju da se u procesu kuhanja gotovo ništa ne mora baciti, a da nisu ništa manje ukusna, posvjedočili su.
– Nisam baš ljubitelj vegejela, ali ove lazanje su odlične, bogate i zasitne. Glupo bi bilo da se sve to povrće bacilo pa je super da je od njega nastalo ovako dobro jelo – rekao je Domagoj Koprivnjak. Arancini su pak oduševili Dominika Ščančara, koji je priznao i kako ga uz umak od rajčice podsjećaju na ćufte.
– Nisam imala pojma da je ovo rađeno od ostataka. Svaki put kad moram nešto baciti od hrane, bude mi jako žao pa je ovo idealan način da to osvijestim – kazala je Carmen Kartelo Lončarević.
Da su ostaci hrane koji su utrošeni u pripremu studentskih obroka u Odeonu postali otpad, njihova emisija stakleničkih plinova bila bi jednaka dovoljnoj količini struje za jedno kućanstvo za gotovo 16 dana. To govori o snazi koju pojedinac ima u svojim rukama kada odluči da neće baciti ostatke pire-krumpira od ručka, nego će ih, primjerice, umijesiti u njoke. Na jačanju svijesti o zero waste kuhanju neprestano radi i Marina Matijević, koja u sklopu inicijative “Ja bolji građanin” na društvenim mrežama educira o ekološkim rješenjima koja se mogu primijeniti u svakodnevici.
– Termički obrađena hrana kod nas završava u miješanom komunalnom otpadu, a na odlagalištima stvara metan koji je deseterostruko jači od ugljikovog dioksida. To je golem problem koji se može popraviti zero waste kuhanjem – istaknula je. Za izbjegavanje otpada od hrane najvažniji su, dodala je, reorganizacija hladnjaka i dobra priprema pri odlasku u trgovinu i planiranju obroka.
Zaboravljeni komadići
– Jednom u dva tjedna moramo provjeriti situaciju u hladnjaku jer se uvijek može iskoristiti neki zaboravljeni komadić sira ili pancete koji je još dobar – poručila je M. Matijević.
Iako je ponajprije bila namijenjena milenijalcima i generaciji Z, kampanja “Biraj zeleno”, istaknuo je Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, pokazala je da svi možemo puno toga naučiti kad je u pitanju smanjenje otpada od hrane. A kao ambasador priključio joj se i influencer Ismael Hadžić, koji je upozorio kako danas moramo paziti na planet na sve moguće načine.
– Mene su od malih nogu učili da se hrana nikad ne baca pa ne gomilam nepotrebne namirnice – kazao je.
ponovo se vratiti na pravila naših mama i baka... to treba,... kakvo bacanje hrane -sve se da iskorisiti ili zamrznuti za drugi put kada ne stigneš kuhati.