Dvije obiteljske kuće stoje jedna do druge u ulici Kostanjek. No jedna je gotovo tri metra niže od druge iako nije tako bilo kada su sagrađene.
– S godinama je samo otklizala. Ne odjednom, no kreće se polako, ali sigurno. Centimetar po centimetar tijekom godina. Strašan je osjećaj živjeti na takvom mjestu i ne znati što će biti sutra – govori nam Darko Cvek koji živi u jednoj od kuća na najvećem zagrebačkom klizištu “Kostanjek”. Riječ je o najvećem klizištu u Hrvatskoj koje obuhvaća i naseljeni prostor te jednom od najvećih u Europi.
Teško je ovdje živjeti
Na izrazito opasnom terenu u Podsusedu nalazi se cijelo naselje koje prema ponoru klizi od 70-ih godina prošlog stoljeća kada je klizište aktivirano. Prouzrokovala ga je Cementara Podsused koja je ondje iskopala tisuće kubika zemlje. Iskorištavalo se dokle je išlo, a onda je sve došlo na naplatu, i to ljudima koji ondje žive.
Pogledajte odron stijene u Kostajnici:
– Kada su naši roditelji, bake i djedovi ovdje gradili kuće ovo je bilo sigurno područje. Danas nam pucaju zidovi, stubišta, prozori, krovovi, a propadaju i dijelovi ulice... – ističe Darko Cvek te dodaje kako mještanima nije nimalo svejedno kada vide slike klizišta iz Kostajnice i drugih mjesta koja su pogođena poplavama. Svjesni su da nije nemoguće da se i njima dogodi najcrnji scenarij. Stoga je s Kostanjeka u posljednjih 20-ak godina pobjeglo već desetak obitelji.
– Najgore je kada su jake kiše ili kada je dugo suša, ali specifičnost ovog klizišta je da je zapravo stalno aktivno. Ovdje se ne može mirno spavati ni jedan dan u godini – kaže Darko Cvek koji se upravo priprema za rušenje još jednog objekta u dvorištu koji više ne može izdržati klizanje. Kuća mu je kao rupa bez dna u koju stalno treba ulagati novac, a ne može biti bolje. Neće ni biti dok se klizište ne sanira.
Donacija Japana
– Sanaciju obećavaju već desetljećima, no i dalje ništa od toga iako smo izmijenili desetke e-mailova s Gradom. Provode se samo tu i tamo neki projekti koji nisu stvarno rješenje – govori Luka Krijan s Kostanjeka pokazujući na promatračnicu za praćenje klizišta koja je prije nekoliko godina donacijom japanske vlade opremljena jednim od najsuvremenijih sustava u Europi. No građanima to nije dovoljno i žele konačno rješenje, a i predsjednik Vijeća Gradske četvrti Podsused-Vrapče Dejan Kljajić kaže da Vijeće stalno od gradskih ureda traži sanaciju klizišta. Dok se na nju čeka, građani žive kao u noćnoj mori koje se ne mogu riješiti. Kuće ne mogu prodati, a oni koji nemaju kamo otići prisiljeni su živjeti na tempiranoj bombi.
Pogledajte i klizište u Hrvatskoj Kostajnici:
– Djeca me često pitaju jesam li siguran da će sve biti u redu, a ja se mogu samo nadati. Osigurao sam kuću što sam bolje mogao, ima “plivajuće temelje”, pa ako krene brdo i kuća će s njime – objašnjava Krijan te kaže da su građani ogorčeni i zato što nisu dobili nikakvu odštetu.
Pogledajte i poplavu u Mlaki:
Kostanjek treba sanirati, to je stara priča koja je ovih dana ponovo aktualna jer se pod izlikom sanacije klizišta u Podsused pokušava uvaliti strukom potvrđeno za zdravlje opasno razbijanje građevinskog otpada i to u neposrednoj blizini dječjih vrtića i obiteljskih kuća. Podsused je smješten na spoju Medvednice i korita rijeke Save, predivna oaza zelenila i mira koju Bandić godinama ignorira i zanemaruje jer u njoj nema svoje glasače. Iako struka tvrdi da navažanje i razbijanje građevinskog otpada u neposrednoj blizini kuća nije jedini ali je svakako najopasniji način sanacije klizišta pojedinci još uvijek misle da će im to proći zbog vlastitih financijskih interesa. Neće! Ovoga se puta ljudi bore za zdravlje svojih najmilijih a od takve se borbe ne odustaje nikada. Pravi zagrepčani prepoznat će ovog trojanskog konja i pomoći Podsusedu da ostane zdrav i zelen kako bi - kao i nekada - vikendom došli na prave već zaboravljene građanske izlete.