Je li Zagreb siguran grad, pitanje je koje se postavi svaki put kada se dogodi nešto što uznemiri građane, a uključi se policija. Potom uslijede javne, uglavnom jalove rasprave u kojima svatko dokazuje svoje, da bi se na koncu sve svelo na nečiji subjektivni osjećaj te statistiku.
Najljepši kvart opet "na vrhu"
Subjektivni osjećaj pak ovisi o pojedincu i njegovim iskustvima, a statistika su podaci koje prikuplja i na koje se oslanja policija. A po podacima zagrebačke policije, koja je nedavno Gradskoj skupštini dostavila godišnje izvješće o stanju sigurnosti za 2021., metropola je i te kako siguran grad. Jer iz tih podataka proizlazi da je lani na području PU zagrebačke počinjeno 13.790 raznih kaznenih djela, što je najmanje u posljednjih 20 godina. Usporedbe radi, 2000. je bilo 21.426 kaznenih djela, a po kriminalu je rekordna godina bila 2004., kada ih je počinjeno 28.388.
Zašto je zabilježen takav drastičan pad, odnosno je li to produkt boljeg policijskog rada ili nekih drugih okolnosti poput pandemije koja je dovela do raznih restrikcija u našim životima, nije pojašnjeno. No to su, barem statistički, rezultati kojima zagrebačka policija može braniti svoju tezu da je Zagreb siguran grad. Iz izvješća proizlazi sljedeće: imovinski kriminal i dalje je najzastupljenija vrsta kriminala, kiosci su novi hit među lopovima i razbojnicima, zagrebačko ilegalno tržište droga najviše voli marihuanu, a Maksimir, koji mnogi smatraju najljepšim kvartom, drugu je godinu zaredom u policijskim statistikama i kvart s najviše počinjenih kaznenih djela.
No krenimo redom, odnosno od najtežih zločina. Lani je zabilježeno sedam ubojstva, koliko ih je bilo i godinu prije, a kako je riječ o najtežim kaznenim djelima, veseli činjenica da su, kao i 2020., svi počinitelji nađeni. U porastu je, međutim, broj počinjenih najtežih djela, u koja, osim ubojstava, spadaju i nanošenje teških ili lakših ozljeda, djela protiv spolnosti, spolno zlostavljanje djece...
U zbiru je takvih djela lani na području Zagreba i Zagrebačke županije bilo 526, što je 78 djela, odnosno 17,4 posto više nego godinu ranije. A u toj kategoriji posebno je alarmantan dio koji se odnosi na spolno zlostavljanje i iskorištavanje djece jer je lani policiji prijavljeno 150 takvih djela, dva više nego 2020. No kako se policijske statistike bave samo prijavljenim djelima, tamna brojka sigurno je i znatno veća jer žrtve takvih zločina, pogotovo djeca i mladi, o tome rijetko i teško govore.
Najzastupljenija vrsta kriminala i lani su ipak bila djela protiv imovine poput krađa, teških krađa, provala, razbojstva... Zabilježeno ih je 8455, što su 992 djela ili 10, 5 posto manje nego godinu ranije. Ako je suditi po statistikama, apsolutni hit među provalnicima bile su vikendice jer je provaljeno u njih 110, što je povećanje za 26,4 posto.
Lopovima nisu bili mrski ni kiosci jer su lani provalili u 92, a to je osam posto više nego 2020. Što se tiče krađa, popularne su bile krađe iz trgovina i iz automobila, a zabilježen je pad prijavljenih krađa iz kuća, ali i iz džepova i torbica. Razbojnici su pak za svoje oružane prepade najčešće birali pošte (10), banke (4), kioske (27) te kuće i stanove (18). Iz tih se statistika može zaključiti da su kiosci postali vrlo zahvalna meta i lopova i provalnika i razbojnika, što se vjerojatno može tumačiti činjenicom da su lako dostupna meta jer ih ne čuvaju zaštitari, nisu uvijek pokriveni videonadzorom, a u njima uglavnom rade i žene.
Uhićena su 4064 počinitelja
Teritorijalno gledajući, najviše prijavljenih kaznenih djela lani je bilo na području PP Maksimir (1829), zatim slijedi PP Novi Zagreb (1823), PP Trešnjevka (1717), PP Dubrava (1378)... Iako je po broju počinjenih kaznenih djela "pobijedila" maksimirska postaja, ipak je tamo počinjeno 20 posto manje kaznenih djela nego 2020., kada ih je bilo 2295.
A što se tiče počinitelja kaznenih djela, u policiji prvo ističu da su od 13.790 počinjenih djela razriješili njih 8407, što ih je dovelo do uhićenja 4064 počinitelja. Među njima je bilo 113 maloljetnika, od kojih je pet posto bilo mlađe od 14 godina. No u prosjeku su ljudi kojima je lani na području Zagreba policija stavila lisice na ruke najčešće bili stari između 29 i 39 godina.
Statistika otkriva i da je lani zbog zloporabe droge na području PU zagrebačke preminulo šest osoba, ali i da je Zagrepčanima najdraža droga bila marihuana jer je policija zaplijenila 497 kilograma te droge.
Osim toga, zaplijenjeno je 6,6 kilograma heroina i 8,1 kilogram kokaina te je dilerima lani oduzeto i 345.289 kuna i 28.280 eura, ali i sedam pištolja, po jedna lovačka i automatska puška, improvizirana eksplozivna naprava...
Siguran sam da u statistickim izvjestaljima stoji i nacionalnost pocinitelja, sto je izuzetno bitno. Pa bi bilo u redu iznjeti i taj podatak