KAMPANJA VEČERNJEG LISTA Stop nasilju u Zagrebu!

Lažne žrtve nesvjesno zovu upomoć

27.11.2008.
u 22:31

Miran i poslušan desetogodišnjak sa Savice nedavno se potužio roditeljima da su ga školske kolege u dva navrata iscipelarile i uzele mu novac, no nakon policijske istrage ustanovljeno je da je dječak priču izmislio jer se bojao roditeljima priznati da je potrošio 2000 kuna na gluposti.

Policiji takvi slučajevi nisu ništa neobično, maloljetnici bujne mašte nerijetko prijavljuju kaznena djela koja se nisu dogodila.

Izmislio i registracije
Jedan od takvih slučajeva dogodio se lani, kada je dvanaestogodišnjak iz okolice Posavskih Brega kako bi izbjegao razgovor s roditeljima zbog dvije loše ocjene u školi, izmislio da je otet, zbog čega je policija dva dana istraživala slučaj i ispitivala građane s područja Ivanić Grada.

Dječak je ispričao policiji da ga je po povratku iz škole nepoznati muškarac prijeteći nožem ugurao u automobil, porezao po licu i izbacio ga nakon stotinjak metara.

Naveo je čak boju i registarske tablice auta, no nakon što je policija nakon provedene istrage ustanovila niz nelogičnosti u njegovu iskazu, priznao je da je lagao. Razlog su bile loše ocjene, dvojka i trojka iz vjeronauka i lektire te strah od roditelja.

Čak 20 policajaca bilo je također lani na nogama zbog navodne otmice 17-godišnjakinje iz Vrbovca.

Otac je prijavio policiji nestanak kćeri jer mu se cijeli dan nije javljala na mobitel. Na kućni telefon ubrzo je dobio dojavu da je djevojka oteta te da mora platiti 200.000 eura.

No, policija je na kraju djevojku pronašla na tavanu kuće svoga prijatelja kojeg je upoznala na psihološkom savjetovanju! Što nagoni maloljetnike da policiji lažno prijavljuju kaznena djela?

Psiholozi taj fenomen tumače kao pokušaj pronalaska izlaza iz neugodnih situacija.

Skretanje pozornosti
– To je poziv u pomoć i skretanje pažnje na sebe – jasna je dječja psihologinja Gordana Buljan-Flander. U svojoj se karijeri, dodaje, susretala s ovakvim slučajevima. Iza takve je jedne “otmice” posrijedi bilo obiteljsko nasilje. Roditeljima se, kaže, bilo teško suočiti s istinom.

– Čak i da su na vrijeme uočili nastali problem, teško bi ga mogli sami riješiti. To je najgore. Roditelji danas ne mogu lako dobiti stručnu pomoć. Kada žele s djetetom posjetiti psihologa, trebaju na red čekati i do tri mjeseca. Psihološka pomoć djeci i roditeljima treba stalno biti dostupna u školama – tvrdi G. Buljan Flander.

Sociolog Renato Matić upozorava da djeca uočavaju neke pojave u društvu brže od odraslih, pa ih i primjenjuju kao obrasce ponašanja.

– Djeca su kao spužve. Ono što vide u medijima, prihvaćaju kao istinu. Dovoljno je nekoliko medijski eksponiranih otmica, pa da ih ona percipiraju kao nešto uobičajeno što rade odrasli – kaže Renato Matić.

Tretirati djecu, grubo rečeno, glupljima od odraslih, dodaje, pogrešno je jer se djeca služe istim mehanizmima poput starijih.

Najgore je vjerovati kako djeca nisu u stanju izmisliti neke događaje, napominje kriminalist Dubravko Klarić.

– Bitno je o svemu razgovarati s roditeljima pa i o neugodnim temama – tvrdi Klarić te dodaje da djeca neke stvari nerijetko prijavljuju policiji, poput lažnih podmetnutih bomba u školama, jer žele ispasti važni pred vršnjacima.


Javite nam!

Pomozite nam u borbi protiv nasilja. Javite nam svoja iskustva i svoje probleme jer samo zajedno možemo stvoriti Zagreb siguran za nas i našu djecu.
telefon: 63 00 455
e-mail: stop.nasilju@vecernji.net

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije