na plac bez straha

Ma kakva gripa i salmonela, ako po piletinu ne dođu zbog snijega, naruče je telefonski

17.01.2017., Zagreb - Anketa s gradjanima i prodavacima o pticjoj gripi. DKS_56149732 Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
1/2
19.01.2017.
u 17:12

Iako se Zagrepčani, zbog pojave ptičje gripe kod Velike Gorice, raspituju o porijeklu namirnica, jaja i piletina ne silaze im s menija

Od ptičje ih više brine ljudska gripa. Kišu, kašlju i šmrču, ali ne od jaja i perja, pa piletinu jedu bez zadrške.

Kokoš za juhicu

– Ne samo da je pečem i kuham nego i poham, u jajima, naravno – smijući se govori Miroslava Tadić koju smo jučer sreli na trešnjevačkom placu s vrećicom iz koje je virila kokoš. – Za juhicu je to – objasnila je umirovljenica te dodala kako zna da se ptičjom gripom ljudi ne mogu zaraziti, pa zašto bi se onda brinula. Unatoč tome, ima i onih kojima nije svejedno pa provjeravaju kod prodavača gdje su kokice snijele jaja koja prodaju.

– Nemojte me ništa pitati, već mi je dosta pitanja – rukom je odmahnula jedna od prodavačica na placu, na čijem je štandu stajao natpis “Jaja iz velikogoričkog kraja”. Baš taj štand, objasnile su kumice, građani su nekako više zaobilazili jer se ptičja gripa pojavila upravo kod Velike Gorice.

– Ali ona vam ne može prijeći preko Sljemena – sa smiješkom je objasnila Biserka Kalader, koja prodaje jaja iz Donje Stubice. Na placu radi već godinama, kaže, pa je već prošla “razne gripe i salmonele”. Posao se možda malo smanji kad je tema aktualna, ali nakon nekoliko dana, kao da se ništa nije ni dogodilo.

– Ma kaj vam je, jedino što moje kupce može spriječiti da dođu po meso jest snijeg, kakva ptičja gripa – kazala je Marica Kotaranin, prodavačica na Dolcu. Ne samo da perad kupuju, već je i telefonski naručuju.

– Piletina je domaća, međimurska. Trčkaraju po dvorištu dok nisu spremni za Dolac – rekla je M. Kotaranin. Baš su takve kokoši i najzdravije, dodali su njezini kupci, a zbog pojave ptičje gripe najviše ih je zabrinula zabrana držanja peradi na otvorenom.

Samo tovljeno?

– Ne znam kako su oni to zamislili, pa koke, patke i purice moraju imati prostor za gibanje, onda im je meso najbolje. Nećemo valjda jesti samo tovljenu industrijsku perad – rekla je Irena Martin, dok je Nenada Briškog najviše zabrinulo čemu će sad služiti kokoti. Kokot je dio inventara svakog dvorišta, svakog sela, sjeća se Briški još iz djetinjstva u Slavoniji, a zatvorenog sa svojim pernatim haremom, ujutro ga više nitko neće čuti kako pjeva.

– Pijetla će “lupnuti” depresija i onda nećemo imati jaja, a ne da ćemo ih se bojati jesti zbog gripe – rekao je taj Zagrepčanin. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije