brojne su i prednosti

Bili smo u jedinoj školi u Zagrebu koja ima cjelodnevnu nastavu: Postoji jedan popriličan nedostatak

ILUSTRACIJA
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
1/3
27.11.2023.
u 08:00

Većinu školskih obveza djeca riješe u školi, domaće zadaće u smislu da je rješavaju kući više nema. S druge strane, u OŠ Ivan Cankar u Zagrebu primijetili su pomake na bolje u nekoliko predmeta, ali i jednu poteškoću. Doduše, svi se slažu da je još rano za velike analize budući da je tek prošlo 2 mjeseca

Engleski, njemački, talijanski, španjolski, robotika, mali znanstvenici, čak pet vrsta plesova, glazbena... samo je dio izbora koji je ponuđen učenicima zagrebačke Osnovne škole Ivana Cankara. Riječ je o jedinoj zagrebačkoj osnovnoj školi koja se prijavila na eksperimentalni program cjelodnevne nastave koji je započeo ove školske godine i pristala biti njegov dio.

Iako je novi način poučavanja koji se sastoji od dva obvezna dijela – redovne nastave i potpomognutog učenja za sve one kojima treba dodatno pojasniti gradivo ili žele znati više te dva izborna dijela nastave u koje se ubrajaju izvannastavne i izvanškolske aktivnosti tek u začecima i u primjeni dva mjeseca, već se uočavaju prve prednosti, ali i nedostaci cjelodnevne škole u praksi. Naravno, riječ je o osobnom dojmu nastavnika i vodstva škole jer evaluacija cjelodnevne škole tek bi trebala biti provedena.

Bolje razumijevanje

Osnovna prednost očituje se u dvama vrlo važnim predmetima – matematici i hrvatskom jeziku. Riječ o predmetima čija se satnica povećala u odnosu na redovni program pa se u Cankarici već sada uočavaju pomaci u boljem razumijevanju i usvajanju gradiva tih predmeta. Štoviše u A2 programu, onom koji u školi slijedi nakon redovne nastave, a u kojem se rješava zadaća i ponavlja gradivo, učenici uspiju obaviti veliku većinu posla. Kako je riječ o cjelodnevnoj nastavi, učenici nižih razreda sada u školi borave u redovnom dijelu do 13 sati, a učenici četvrtih razreda dva puta u tjednu do 14 sati. Stariji osnovnoškolci, oni od petog do osmog razreda, od dva do tri dana u tjednu ostaju u školi u obveznom dijelu nastave najkasnije do 15 sati.

POVEZANI ČLANCI:

Svatko ima drukčije mišljenje

– Većine školskih obveza djeca se riješe u školi, domaće zadaće koju trebaju rješavati kući više nema, no zna se dogoditi da dobiju pokoji listić koji onda neki ipak odnesu kući. To su djeca, zaigraju se i tako treba biti. U školi smo uveli dva dodatna odmora po deset minuta i rekreacijsku pauzu od pola sata, a to su vrijeme u ova dva mjeseca djeca provodila u dvorištu na zraku. Igraju košarku, nogomet ili se jednostavno međusobno druže. Biraju ono što im odgovara i stvar funkcionira. Odmora nikad dosta – kaže Boris Počuča, ravnatelj Osnovne škole Ivana Cankara.

04.09.2023., Osijek - Prvi dan nove skolske godine u Osnovnoj skoli Mladost, jedno od 62 skole ukljucene u projekt Cjelodnevne skole koji eksperimentalno krece od ove skolske godine. ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Budući da su stariji osnovnoškolci sada na nastavi do 15 sati, već se naziru problemi s izvanškolskim aktivnostima – odnosno sporna je činjenica da je nastavu sada teško uklopiti s amaterskim sportom. Naime mnogi učenici nastavili su svoje sportske aktivnosti u koje su i prijašnjih godina bili uključeni, neovisno o tome što u sklopu škole odmah nakon nastave mogu upisati besplatne izvanškolske aktivnosti. Riječ je o amaterskim sportašima koji imaju nekoliko treninga tjedno, a oni im počinju u kasni sat i djeca već primjećuju da, kaže tako ravnatelj, postaju umornija, jer im takve sportske aktivnosti nerijetko završe u 23 sata.

Što se same organizacije i cjelodnevne nastave neovisno o izvanškolskim aktivnostima tiče, Počuča kaže da je još vrlo rano za donošenje nekih procjena i analiza.

– Idemo korak po korak, teško je nakon dva mjeseca zaključiti da je primjerice neki segment cjelodnevne nastave totalni promašaj, jer svako dijete, nastavnik i roditelj ima drukčije mišljenje – jednima je koncept odličan, a drugima je naporan. No zato i prolazimo sve to kako bismo mogli točno procijeniti – kazao je Počuča.

POVEZANI ČLANCI:

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije