Ugodna i simpatična direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld na poslovnom planu žanje samo uspjehe. Zagreb nezaustavljivo grabi u ozbiljan turizam, a sa svime što uz to ide čelnica njegove turističke zajednice nosi se odmjereno, bez puno uzbuđivanja. Tako će, recimo, za veliku jučerašnju vijest o kupoprodaji između Adris grupe i HUP-a Zagreb Anđelka Leke reći kako je uvjerena da će se njihovom sinergijom i strateškim partnerstvom nastaviti pozitivan razvoj hotelijerske i turističke ponude Zagreba i RH te dodatno ojačati konkurentnost na međunarodnom tržištu. Čelnica TZ Zagreba, koja je prije dvije godine prebrodila veliki privatni gubitak i ostala bez supruga, poznatog poduzetnika Jakova Bienenfelda, smirenošću imponira, a u razgovoru za Večernji list osim o svojoj velikoj ljubavi, turizmu, govori i običnim, životnim temama.
Zagrebački se domaćini još nisu odmorili od Adventa, a Zagreb je već u goste dobio Europsko rukometno prvenstvo. Koliko je ono donijelo turista?
U siječnju bilježimo porast od 28 posto više dolazaka (60.057), a broj noćenja veći je 47 posto (139.023). Najviše dolazaka ostvarili su gosti iz Južne Koreje, Njemačke, Italije, BiH, Makedonije, Srbije, Austrije, Slovenije, SAD-a i Francuske. U noćenjima pak prednjače posjetitelji iz Njemačke, Italije, Makedonije, BiH, Južne Koreje, Francuske, Norveške, Srbije, SAD-a i Slovenije. Ovakvi rezultati najvećim su dijelom ostvareni zbog siječanjskih sportskih događanja, tj. Europskog rukometnog prvenstva i Snježne kraljice, s kojom tradicionalno započinjemo svaku novu godinu.
Što se pokazuje kao najunosnije za zagrebački turizam: sportska događanja, koncerti, poslovni skupovi, ulični sajmovi?
Sve ovisi kakva je vrsta događanja i koliko traje. Velika sportska događanja, kongresi i poslovni skupovi, megakoncerti i slična događanja imaju svoju publiku i naravno da takve manifestacije ostavljaju traga na zagrebačkom turizmu. S druge strane, ulični sajmovi, predstave, izložbe, koncerti... dodatni su sadržaji koje gosti konzumiraju i sastavni su dio turističke ponude.
Advent je u prosincu posjetilo gotovo 200.000 turista i 20-ak posto više nego u prosincu 2016. Ostaje li on i dalje zagrebačka turistička priča broj jedan?
Advent je naše najprepoznatljivije događanje kako u RH tako i u svijetu, ali i najzahtjevnije. Traje 40-ak uzastopnih dana i svaki dan trajanja nudi koncerte, predstave i druge zabavne sadržaje. Isto tako, stvorio se i multiplikativni efekt pa su i drugi gradovi i mjesta odlučili organizirati prigodna adventska događanja. Zahvaljujući našoj intenzivnoj online i offline promociji zagrebačkog Adventa na brojnim međunarodnim sajmovima i radionicama, postali smo interesantno odredište i u drugim mjesecima, odnosno prepoznatljivi kao cjelogodišnja city break destinacija.
Uz sve komplimente Adventu, zasigurno znate i za kritike koje idu od prigovora zbog gužvi i iščupanih grmova lovora do primjedbi da je sve nagurano u najljepše gradske parkove, ali i, općenito, na estetiku cijelog događanja. Kako to komentirate?
Advent je živ projekt, a ne statično događanje koje je isto svake godine. Stoga, nastojimo uvažiti svaki komentar, a veselimo se i svakoj pohvali kojih je puno više nego pritužbi. Sve eventualne nedostatke nastojimo minimizirati i ukloniti, a primjedbe pozdravljamo jer nam služe kao korektivni faktor da radimo i budemo bolji iz godine u godinu. Konkretno, kada govorimo o lovorima, riječ je o osam netom zasađenih sadnica koje nisu iščupane, već su, u koordinaciji s Gradom Zagrebom i podružnicom Zagrebačkog holdinga – Zrinjevcem, presađene na istoj lokaciji.
Biste li se složili s onima koji kažu da je zagrebački Advent, slično kao ljetna sezona na obali, došao do granice u kojoj se može govoriti samo o višoj kvaliteti, nikako o većoj kvantiteti?
Advent u Zagrebu stvorio je odličnu platformu za poticaj ekonomskim, kulturnim i zabavnim aktivnostima te ima važnu ulogu i u ukupnom gospodarstvu grada. U TZGZ-u nastojimo svaki projekt razvijati na održiv i kvalitetan način, a to vrijedi i za Advent koji ćemo u budućnosti razvijati što kvalitetnije moguće. O kvaliteti turističkog proizvoda vodili smo računa i u 2017. pa smo, tako, smanjili broj za šest lokacija, upravo s namjerom da poboljšamo kvalitetu božićnih i kulturnih sadržaja, a smanjimo broj komercijalnih.
Ove godine pune se vaše prve četiri godine na mjestu direktorice TZ Zagreb, je li vam ta pozicija i dalje ambicija i gdje biste turizam naše metropole voljeli vidjeti za pet ili deset godina?
I danas i sutra vidim se u turizmu i u Zagrebu koji je grad po mjeri čovjeka – ugodan za boravak i za život. Smatram da u TZGZ-u držimo dobar smjer te da trebamo i dalje unapređivati stečenu poziciju. Zagrebački turizam ima potencijala razviti i specifične oblike turizma, a primjer toga je planiranje i razvoj zdravstvenog turizma. Naime, većina usluga zdravstvenog turizma ima visoku dodanu vrijednost te zajedničkim djelovanjem sektora zdravstva i turizma stvara se klima koja omogućuje daljnji razvoj grada Zagreba kao destinacije medicinskog turizma. Osim toga, TZGZ razvija i segment poslovnog turizma za koji su izuzetno bitne jake gospodarske i znanstvene aktivnosti koje stimuliraju organizatore da baš u određenom gradu organiziraju kongres ili poslovni skup. Općenito, treba razvijati kvalitetu u zagrebačkom i hrvatskom turizmu, vodeći računa o održivosti.
Predsjednik Turističke zajednice Zagreba je gradonačelnik Milan Bandić, svi znamo da je njemu teško reći ne, “miješa” li se i koliko u turističke teme?
Izuzetno nam je bitna suradnja s Gradom i gradskim uredom, a samim time i s gradonačelnikom, gospodinom Milanom Bandićem, koji je predsjednik TZGZ-a prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. Turistička zajednica grada Zagreba ne može djelovati neovisno o Gradu jer bez gradske podrške ne bismo mogli realizirati naše projekte. Naša sinergija je prirodna i nužna i raduje me da gradski uredi i gradonačelnik imaju sluha za naše ideje.
U Zagrebu se, kao i na obali, vodi rovovska bitka za goste između hotelijera s jedne strane i bujajućeg obiteljskog smještaja i hostela s druge strane. Koja je trenutačna smještajna struktura i jesu li to za našu metropolu zadovoljavajući omjeri?
Struktura smještaja u Zagrebu različita je nego što je to na obali jer od ukupne smještajne ponude čak 44% je u hotelima, 14% u hostelima, 41% u privatnom smještaju i 1% otpada na ostali smještaj (prenoćišta, planinarski domovi, i sl.). U brojkama su, zaključno s prosincem 2017., u Zagrebu registrirana: 62 hotela sa 7688 postelja, 52 hostela s 2361 posteljom, 2954 jedinice u privatnom smještaju sa 7121 posteljom. Tržište je iznimno aktivno, a reguliraju ga zakoni ponude i potražnje. Naime, porast noćenja i dolazaka ne ovisi samo o događanjima, već i o infrastrukturi koja treba pratiti razvoj grada. Koliko je infrastruktura bitna za jedan grad, najbolje pokazuje otvaranje novog terminala Zračne luke “Franjo Tuđman”, koje je Zagrebu dalo dodatan turistički zamašnjak. Stoga nas vesele najave otvaranja novih hotelskih kapaciteta, kao i znatnije te ozbiljnije investicije u tom području.
Jednom ste komentirali Amerikance koje je oduševilo što su u Zagrebu mogli kupiti ručno rađene cipele. Bi li, tim više što je u centru sve više praznih poslovnih prostora, vrijedilo “brendirati” takve i slične male obrte? Dakako, uz adekvatne poticaje...
U okviru svojih mogućnosti, TZGZ potiče takve projekte. Jedan od recentnih primjera je Dizajn Distrikt Zagreb, koji se uspješno održava zadnje dvije godine. Aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih dizajnera, arhitekata, likovnih umjetnika i manjih obrtnika omogućilo je umrežavanje kreativne i kulturne scene smještene u zagrebačkoj Martićevoj ulici i njezinoj neposrednoj okolici, kao i poduzetničkih i poslovnih inicijativa koje se također razvijaju u tom dijelu grada. To je, po mojem mišljenju, dobar smjer i za razvijanje ponude ostalih gradskih zona koje bi tako mogle još više istaknuti svoje mikrolokacijske prednosti.
Malo je nedostajalo da se, kad je nastupila Vlada premijera Plenkovića, nađete u poziciji da odlučujete o sudbini kompletnog hrvatskog turizma, pozicija ministrice vas nije zanimala?
Nisam se vidjela na toj poziciji, a posebno mi je drago da je Turistička zajednica grada Zagreba, kao i ja osobno, do sada imala izvrsnu suradnju sa svim vodećim ljudima hrvatskog turizma.
Niste stranački angažirani, je li vam to ikad zasmetalo u ostvarenju neke poslovne ambicije?
Radim u turizmu čija me dinamika i raznovrsnost posebno privlače. O stranačkom angažmanu nisam razmišljala niti mi je to ikad zasmetalo u poslu.
Uskoro će dvije godine otkako ste samohrana majka dvojice sinova i fokus vam sigurno nije samo na turizmu. Jeste li zadovoljni obrazovanjem u nas, zabrinjava li vas iseljavanje, imate li osjećaj da smo kao društvo skloni pesimizmu? Vidite li uopće Hrvatsku kao zemlju u kojoj želite da žive vaša djeca?
Često ističem da imamo divnu zemlju, a jedino što bismo trebali više cijeniti jesu naše komparativne prednosti. Reformu obrazovnog sustava, zbog opsega posla, nisam stigla detaljno proučiti, ali moje je mišljenje da, kao i u svakom području, uvijek ima elemenata koje bi se moglo mijenjati ili poboljšati. Osobno bih rado da se ponovno uvedu zaključne ocjene na polugodištu. Generalno, o našoj kvaliteti vjerujem da najbolje govore rezultati koje naši znanstvenici, stručnjaci, poslovni ljudi, ali i djeca ostvaruju na međunarodnom području, a što se mojih sinova tiče – oni uče i studiraju u Zagrebu i vole Hrvatsku, kao i ja.
Martina je očito sposobna,Zagreb se turistički bitno digao zadnjih godina,a mogućnosti za City break kao glavni grad RH svakako ima