Danas sjenovita ulica koja spaja Radićevu i Tkalčićevu ulicu u centru Grada, a nekoć je to bilo poprište bitki, pa su njegovim gredama tekle rijeke krvi. I upravo tako je Krvavi most dobio svoje ime, jer su na njemu stanovnici Kaptola i Gradeca, koji nije službeno ujedinjen u jedinstven grad do 1850. godine, vodili žestoke bitke. Nisu se slagali, poznato je, živjeli su odvojeno, a to susjedsko neprijateljstvo često bi znalo dovoditi to ljutih sukoba.
Snimila: Hana Ivković Šimičić
Susjedski sukobi, piše na stranicama Grada Zagreba, spominju se već od 14. stoljeća, a ime Krvavi most u povijesnim listinama prvi put se upisuje 1667. "Ti bi se sukobi s vremenom prometnuli u prava krvoprolića. Tako se zametnula kavga i godine 1667. zbog gradnje mosta. Jedni su drugima ometali gradnju i rušili ono što bi drugi podigli. Kad su 17. studenoga 1667. Kaptolci pokušali urediti svoj dio mosta, došlo je do oružanog sukoba, pa od tog vremena Krvavi most i nosi to ime", prenose riječi Pavla Cindrića iz "Gričkog milenija" , a predaje još govore da se ime mosta spominje još u 13. stoljeću kad su se na potoku, koji je dijelio dva grada, sukobili pristaše Andrije III Arpadovića s kastelanom Medvedgrada Gardunom, pa je potokom Medveščakom poteklo i dosta krvi. Srećom, nije bilo žrtava, no bilo je ipak polomljenih ruku, nosova i rebara.
No, ipak, u 18. stoljeću između zaraćenih susjeda postignut je mir. Most i pretvaraju ga u trajnu prometnicu od gornjogradskih bedema s Kamenitim vratima do kaptolskih vrata u današnjoj Skalinskoj ulici. Most preko potoka Medveščak povezivao je gradsku općinu s kaptolskim Zagrebom. No, razvojem industrije došlo je do zagađenja koje je natjeralo gradske vlasti na uvođenje kanalizacije. Taj zahvat je doveo do zatvaranja potoka i konačnog rušenja mosta 1899. godine.
Danas je to mala ulica u kojoj se nalaze butici, a često ga obilaze i turisti, a na uglu ulice je gradska knjižnica koja nosi ime Marije Jurić Zagorke, autorice poznatih i rado čitanih romane iz starog Zagreba. Zagorka je, u stvari, inspirirana tim prolazom i događajima vezanim uz njega, napisala i povijesni roman Tajna krvavog mosta.
Građanstvo protiv kleropedofila