Najprije su potencijalne investitore u travnju tražili putem javnog poziva. Onda su krajem svibnja razmotrili pisma namjere koja su stigla na adresu Grada. A potom su i odabrali budućeg partnera na projektu koji bi trebao revitalizirati donjogradski blok na kojem se nalaze građevine iz industrijskog razdoblja zagrebačke arhitekture. Nekadašnju tvornicu Badel i Gorica te prostor oko njih urediti bi trebala tvrtka Soravia Equity GmbH, sa sjedištem u Austriji.
Njihovu ponudu odabralo je povjerenstvo na čelu s Mirkom Jozić, pročelnicom Gradskog ureda za gospodarstvo, a sad ju je prihvatio i gradonačelnik Milan Bandić. Uskoro će potpisati i poseban memorandum o razumijevanju, zbog daljnje koordinacije, razvoja i realizacije projekta Blok Badel.
Zaštićene zgrade
– Za revitalizaciju prostora od 30 tisuća kvadrata stigla su dva pisma namjere, osim tvrtke Soravia, želju za investicijom imao je i Bouygues Batiment, koji se već drugi put javio na javni poziv. Zainteresirani su bili i za “Zagreb City”, kolokvijalno zvan “zagrebački Manhattan” – govori Mirka Jozić i dodaje da su se ipak odlučili za Austrijance jer su odradili dosta sličnih projekata, posebice u Beču. Tvrtka je to koja radi od 1885. na poslovima građevine, a osim u Austriji, urede imaju i u Njemačkoj, Srbiji, Rumunjskoj, Makedoniji i Bugarskoj.
Nakon što se s njima potpiše ugovor, što se očekuje najesen, partnerstvo i realizaciju projekta morat će odobriti i Skupština. O brojkama, kaže pročelnica, još se nije razgovaralo, no Grad će u investiciji sudjelovati tako da da zemljište i nekretnine, a Soravia će osigurati novac. No najprije moraju iseliti sportske udruge, tvrtke i obrte, njih dvadesetak, koliko ih djeluje u gradskim prostorima, kako bi mogli krenuti u realizaciju. A ovdje se već stvari kompliciraju...
– Već su godinama između Grada i udruga napeti odnosi jer žele da se iselimo, a nisu nam ponudili zamjenske prostore iako smo ih tražili. No, unazad desetak dana stvari su se još više zaoštrile, Grad je brojilo prebacio na sebe, tako da struju može isključiti svaki čas, a udruge i saveze likvidira se i ovršuje da bi ih se istjeralo – govori Mislav Bjažić, predstavnik udruga, dodajući da udruge zatvaraju radi banalnih stvari, poput one da nisu dostavili zapisnik nakon održane sjednice skupštine udruge ili saveza. Dio je udruga, kaže Bjažić, na sudu s Gradom zbog potraživanja uloženog novca u njihov prostor.
– Dizali smo i kredite da bismo uredili prostorije koje koristimo – govori Bjažić. Za one koji su u gradskim prostorima legalno, ističe Mirka Jozić, traže se alternativna rješenja, no ima onih koji prostorije koriste bespravno, odnosno koji nisu regulirali ugovore s Gradom. Kompleks, koji je omeđen Vlaškom, Šubićevom, Martićevom i Derenčinovom, sagrađen je u 19. stoljeću, a od prvog je dana njegova namjena bila povezana s proizvodnjom alkoholnih pića. Tvornicu proizvodnje alkoholnih pića 1862. otvorio je Franjo Pokorny, a posao je 1867. nastavio Mijo Arko, koji ju je proslavio.
Njegov je sin Vladimir Arko 1917. otkupio i susjedne parcele te angažirao arhitekta Ignjata Fischera koji je projektirao rafineriju, pecaru i tvornicu kvasca. Rafinerija i pecara i danas stoje u sklopu bloka Badel, a u njima se posljednje nalazila tvornica Gorica. U kompleksu su zaštićene četiri zgrade – središnja tvornica koja je bila Arkova tvornica kvasca, a kasnije Badelova destilerija, zgrada rafinerije, poslovno-pogonski trakt te upravna zgrada u Vlaškoj ulici koja je i jedina preuređena i u kojoj je smještena današnja upravna zgrada Badela 1862. Investicija se tako, prema procjeni stručnjaka, uzevši u obzir i obnovu zaštićenih zgrada, može popeti do 750 milijuna kuna.
Velik potencijal lokacije
Za Blok Badel još je 2012. proveden međunarodni anketni urbanističko-arhitektonski natječaj, a prvu nagradu osvojio je rad portugalskog arhitektonskog ureda Pablo Pita, koji predviđa različite sadržaje i namjene: stambene, poslovne, trgovačke, hotelske, ugostiteljske te javne i društvene, s podzemnom garažom.
– Inzistirat ćemo da se austrijska tvrtka sasvim drži tih smjernica, a potom se mora još i izraditi urbanistički plan uređenja – govori Mirka Jozić. Portugalski ured zamislio je da se u tvornici Badel održavaju razni kulturni sadržaji, a na vanjskom prostoru predvidjeli su i amfiteatar koji bi Zagrepčanima i turistima služio kao pozornica za predstave i performanse te divovsku skulpturu pauka. Javni i društveni sadržaj zauzimao bi od 10 do 15 posto prostora, a od 25 do 35 posto trebalo bi biti poslovne namjene, dok bi jednako toliko bilo namijenjeno stanovanju. Za trgovačke sadržaje predvidjeli su od 20 do 25 posto prostora, a dio za ugostiteljstvo. Nekadašnju tvornicu Gorica arhitekti su zamislili kao hotel s luksuznim apartmanima i penthouseima.
– Lokacija ima veliki potencijal s obzirom na položaj, odlično je povezana sredstvima javnog prijevoza, u blizini je parkirališta (garaža), centra grada, gradskih okupljališta te povijesnih i kulturnih znamenitosti. Realizacijom se želi urediti jedini donjogradski blok koji nije dovršen i koji nema jasno određenu urbanu strukturu i namjenu – ističu iz Grada.
Sa izvodacem iz Francuske se trebalo dogovarati i za mega projekt koji je i dalje nepoznat odnosno gradska delegacija je trebala otputovati u Francusku da se pogleda i njihova ponuda no do toga nikad nije doslo. Bilo bi dobro da se ovaj rusevni kompleks obnovi ali ne na nacin da se opet gradi nesto sto nece stvarati nikakvu vrijednost. Mislim da ovom gradu ne trebaju novi kvadrati kojekakvih ureda, stanovi za elitu.... Gradu trebaju prostori gdje ce poduzetnici otvarati radna mjesta i stvarati nove vrijednosti.