Nakon četrnaest godina koje je u ulozi kuratora gotovo svakodnevno provodio u društvu riba, gmazova i vodozemaca, Ivan Cizelj zasjeo je na mjesto ravnatelja zagrebačkog Zoološkog vrta. Diplomirani inženjer agronomije s novom je pozicijom, na kojoj su ga dočekali i brojni izazovi, preuzeo i velike projekte, među kojima je i organizacija proslave u povodu stote obljetnice ZOO-a, a o njima, kao i onima koje tek planira pokrenuti te promjenama koje očekuju Sklonište u Dumovcu, govori u intervjuu.
Nedavno ste preuzeli funkciju ravnatelja Zoološkog vrta. Što vas je potaknulo na kandidaturu?
Iako sam odlično surađivao s prethodnim ravnateljem Damirom Skokom, odlučio sam se kandidirati jer mi se činilo da je došlo vrijeme za promjene. Smatrao sam da bi se ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba trebala malo više okrenuti nekim konkretnijim projektima zaštite okoliša, odnosno životinja koje su primarno u našoj domeni. Nastojat ću, s djelatnicima, što više izlaziti izvan okvira rada Vrta, točnije, raditi na kapitalizaciji našeg znanja i metodama kako ga prenijeti drugim institucijama, udrugama i organizacijama koje se bave zaštitom prirode i životinja.
S novom pozicijom preuzeli ste i neke velike projekte među kojima je i onaj koji se bavi uzgojem riječnih kornjača za Dubrovačko-neretvansku županiju. O čemu je konkretno riječ i koja je uloga Zoološkog vrta u projektu?
Cilj nam je do listopada 2026. godine uzgojiti 40 riječnih kornjača. U proteklih godinu dana na svijet ih je došlo 28 te im se trudimo pružiti što bolje uvjete za život. Mladunci će kod nas biti još dvije godine, a nakon toga će se preseliti u obnovljenu lokvu u Stonskom polju, koju će, u suradnji s partnerima, urediti Hrvatske vode. Zemljište na kojemu se lokva nalazi bit će ograđeno kako bi mlade kornjače bile zaštićene od predatora među kojima su mungosi i galebovi. Paralelno s time u Zoološkom vrtu gradimo trajnu nastambu za riječne kornjače. Ona će služiti edukaciji posjetitelja o važnosti zaštite tih ugroženih gmazova, ali i daljnjem uzgoju riječnih kornjača kojima će se moći ojačavati njihova populacija u prirodi.
VEZANI ČLANCI:
U sastavu je ustanove i gradsko Sklonište za nezbrinute životinje u Dumovcu. Kako planirate poboljšati njegov rad?
Ondje se trenutačno radi na izvedbenom projektu novog objekta za smještaj mačaka. Problem pasa na ulicama u metropoli tijekom godina donekle smo uspjeli riješiti. Tome su pomogli i novi smještajni kapaciteti za pse u sklopu nedavno otvorenog Oporavilišta za divlje životinje u Dumovcu. U planu je skora realizacija projekta sterilizacije u Zagrebu slobodnoživućih mačaka. Kapaciteti za taj veliki projekt trenutačno su nam u Dumovcu niski. Naime, kako bi se kontrolirala populacija slobodnoživućih mačaka, mačke treba sterilizirati, ali i imati mogućnost njihova daljnjeg nadzora.
Što smatrate najvećim izazovima koje nosi nova funkcija? Koliko će vam pomoći dugogodišnje iskustvo rada na mjestu kuratora?
Jedan od najvećih izazova svakako će biti pronaći odgovarajuću radnu snagu, djelatnike kojima količina posla neće biti problem, ali i koji su se spremni educirati, a kasnije svoja znanja prenositi drugima. Unutarnje ustrojstvo potrebno je reorganizirati kako bismo bili maksimalno efikasni i posvećeni poslu, a to donosi i prepoznavanje pojedinaca koji će biti u stanju voditi veće timove. Što se prednosti tiče, najveća je ta što poznajem sve djelatnike, ali i procese unutar ustanove koji nisu jednostavni i koje teško može naučiti netko tko dođe izvana. Sustav se mnogo brže pokreće ako ga preuzima osoba koja je s njime dobro upoznata.
VEZANI ČLANCI:
Hoće li se u zagrebački Zoološki vrt u skorijoj budućnosti useliti neki novi stanovnici?
Ustanova već dugi niz godina sudjeluje u mnogobrojnim uzgojnim programima životinja. U tim već uigranim dinamičnim procesima ravnatelj nema prevelik utjecaj. Tu su zoolozi i kuratori koji rade na svojim zbirkama, a uloga je ravnatelja da im osigura što više kapitalnih investicija. Brojni su projekti i u visokoj fazi pripravnosti kako bismo što prije reagirali ako se ukaže mogućnost njihove prijave za financiranje putem nekih fondova ili natječaja. Već razrađenu dokumentaciju nastavit ćemo razvijati, kao i nove projekte koje smatramo iznimno važnima. Svakako ćemo pokušati zadržati tempo većih investicija. Zbog prostornih ograničenja neke životinjske vrste u Zoološki vrt ne možemo primiti. S druge pak strane postoji cijeli niz vrsta koje itekako trebaju našu pozornost i čijem očuvanju možemo pridonijeti. Te vrste možemo predstaviti građanima uz edukaciju o važnosti njihove zaštite te uključiti u istraživanja koja mogu utjecati na njihovo očuvanje u prirodi.
Slavi se i rođendan Zoološkog vrta. Kakav program očekuje posjetitelje?
Danas slavimo 99. godišnjicu osnutka Zoološkog vrta Grada Zagreba s prigodnim programom za naše najmlađe posjetitelje. Tada ćemo zapravo pokrenuti odbrojavanje do jubilarne, 100. obljetnice koja nam slijedi nagodinu. Cijela priča bit će u zagrebačkom retroštihu. Našim će alejama šetati poznate povijesne osobe iz 20. stoljeća, a program uključuje i edukativne radionice vezane za zaštitu životinjskog svijeta te, naravno, tortu.
Vratite naziv Zagrebački zvjerinjak.