Pileći ajngemahtec s noklicama kuhao je gradonačelnik Milan Bandić prije dvije i pol godine podučavajući Zagrepčane kako da “stave pravu stvar na pravo mjesto”. Točnije, škarnicl u kojem je bilo povrće u kantu za prikupljanje papira, limenku od graška u kantu za metal, a ljuske od luka i jaja u komposter.
U Županiji funkcionira
Onakav kakav bi prva kućanstva u gradu trebala dobiti, neslužbeno doznajemo, tek na proljeće, nakon što se podijele preostale kante za papir, čija je distribucija počela prije dva mjeseca, te se nabavi još 200 tisuća kanti za miješani komunalni otpad od 80, 120 i 240 litara.
– Bolje ikad nego nikad – već su komentirali Zagrepčani koji godišnje bace oko 125 tisuća tona hrane. Ona je, međutim, tek dio otpada koji se prikuplja u komposterima, što najbolje znaju stanovnici Zagrebačke županije, koji svoj biootpad već godinama odlažu u male crne spremnike u svojim dvorištima. Jastrebarsko, Velika Gorica, Sveta Nedelja, Samobor, Vrbovec, a i Zelina, u kojoj stanovnici sami moraju izdvojiti 180 kuna žele li spremnik, primjeri su gradova u kojima je odvajanje biootpada počelo još one godine kad je zagrebački gradonačelnik plan tek, doslovce, kuhao.
– Komposter smo dobili od Grada, a da nam ga sad netko želi oduzeti, ne znam više ni kako bismo se snašli – kroz smijeh objašnjava nam Josip Novosel iz Jastrebarskog dok nam pokazuje spremnik koji stoji iza njegove kuće. Hrana, kore od voća, na jesen lišće koje pograblja, trava koju pokosi... sve to Novosel odlaže u komposter.
Zagreb čeka plan
– I talog od kave, koji nam je inače začepljivao cijevi u kući – kaže Josip Novosel, pa dodaje kako, otkako ima mali crni spremnik, kantu za miješani komunalni otpad ne napuni ni do pola, a ispred kuće ne širi mu se više ni neugodan miris iz zelenog spremnika. Osim kante za biootpad, ima i onu za papir, dok plastičnu ambalažu odlaže u vreće.
– Više od dvije i pol godine komposter je kod mene, a u to vrijeme nijednom se još nije napunio. Nekako otpad samo “sjedne” kad je nekoliko dana u spremniku. Povremeno, dakako, uzimamo iz njega organsko gnojivo za vrt – objasnio je Josip Novosel.
U Planu gospodarenja otpadom, koji je Vlada usvojila prošli mjesec, upravo je kompostiranje jedan od najvažnijih segmenata, a za nabavku spremnika država će do 2020. godine izdvojiti 80 milijuna kuna. Taj plan bit će i okosnica onog zagrebačkog, koji još uvijek ne postoji, iako upravo u glavnom gradu živi 25 posto stanovništva države, koji stvaraju čak trećinu hrvatskog otpada.
