Stručnjaci s Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta s Uredom za upravljanje u hitnim situacijama pregledali su golemo klizište u Čučerju i utvrdili zašto je i kako do njega uopće došlo.
Znanstvenu analizu koju donosi nadležni gradski ured prenosimo u cijelosti:
Klizište u Ulici Trstenik u Čučerju nastalo je na nenaseljenoj padini. Aktiviralo se 13. 2. 2014. klizanjem bloka lapora približne debljine pet metara po ravnoj plohi unutar lapora (tzv. slojna ploha ili slojevitost). Blok stijene lapora je translatiran odnosno proklizao je 60-ak metara, čime je otvorena glatka klizna ploha približne dimenzija 60x70 m. Ukupna površina klizišta je približno 200x60 m. Klizište se zaustavilo u jaruzi, iznad kuća u Ulici Trstenik i 50-ak metara bočno (sjeverozapadno) od groblja.
Donji dio klizišta sastoji se od akumulirane zdrobljene mase lapora koja je zatrpala jarugu i niže dijelove padine. Ovo je vrlo specifičan tip klizišta tzv. blokovsko translacijsko klizište, za područje Hrvatske, a vrlo slično klizište nastalo je 2005. godine u Istri, poznato pod nazivom klizište Brus. Usprkos velikim pomacima i deformacijama pokrenute mase stijene, klizište Trstenik ne bi se trebalo dalje kretati, a time niti povećavati. Inženjerskogeološkim istraživanjima i geotehničkim analizama stabilnosti koja su u tijeku, potrebno je pouzdano utvrditi moguće daljnje pomake klizišta i mogućnost njegova proširivanja.
Podsjećamo, tijekom zime i proljeća 2013. godine u Gradu Zagrebu zaprimljeno je preko 100 dojava o klizištima od čega je njih 65 dojava imalo obilježje klizišta. Znanstvenici s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta su, nakon provjere klizišta na terenu, utvrdili da je aktivirano ukupno 55 klizišta u Podsljemenskoj zoni u Zagrebu. Utvrđeno je da je 44 plitka klizišta nastalo u prahovito-pjeskovitim tlima, a njihova površina je u rasponu 75-5.000 m2. 11 vrlo plitkih klizišta je nastalo u površinskim naslagama koje prekrivaju lapore, a njihova površina je značajno manja i iznosi 60-600 m2.
Analizom datuma nastanka klizišta proizlazi da je 41 klizište nastalo u relativno kratkom razdoblju od približno tjedan dana od 30.3.do 3.4.2013. Analize oborina, kiše i snijega, pokazale su da su na početku 2013. vladali ekstremni hidrometeorološki uvjeti, jer je od siječnja do travnja registrirana ukupna oborina od 400 mm, što iznosi približno 50% prosječne godišnje oborine. Mjesečna oborina, u istom razdoblju 2013., bila je 2-3 puta veća od prosječne mjesečne oborine koja je izračunata za posljednjih 150 godina (izmjerena na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič). Ekstremni hidrometeorološki uvjeti također su zabilježeni na području sjeverozapadne Hrvatske, što je prouzročilo više od 900 klizišta na području nekoliko županija (prema podacima DUZS-a).
Mogućnost praktične primjene ovih analiza je prognoza nastanka klizišta ovisno o prognozi oborina, što se već provodi u Sloveniji. Na najvećem hrvatskom klizištu Kostanjek u Zagrebu, u okviru hrvatsko-japanskog projekta postavljena je mjerna oprema pomoću koje se kontinuirano prate pomaci klizišta, kiša i razine podzemne vode, koje su glavni uzrok aktiviranja ovog klizišta.
Valjda će sanacija početi prije nego se opet pokrene klizište...