Mnoge pojam fantoma na biciklu asocira na seriju Smogovci. U njoj je misteriozna osoba noću biciklom kružila Naselkom i otimala ženama torbice, a iako se sumnjalo da je fantom Crni Jack, na kraju je ustanovljeno da je riječ o Peri Vragecu, koji mu je dugovao novac. Sedamdesetih je svoga fantoma imao i Beograd. Vlada Vasiljević krao je aute, vozikao se gradom i vraćao ih vlasnicima punog rezervoara i bez ogrebotine. U posljednje se vrijeme pak s fantomom suočava Trešnjevka. Pod okriljem noći kvartom se, baš kao i onaj iz Smogovaca, kreće crvenim biciklom, ulazi u dvorišta i zaviruje kroz prozore te promatra, a i snima Trešnjevčanke.
Postavili bljeskalice i kamere
No, nakon što je Večernji list objavio priču koju su prenijeli brojni portali i obradile neke televizije, fantom se primirio. U naseljima Ciglenica, Pongračevo i Ljubljanica, gdje je sijao strah, od tada nije primijećen, no za svaki su slučaj susjedi poduzeli mjere zaštite.
– Cijeli kvart ga traži. Kako više ne bi ulazio u naše dvorište, postavili smo bljeskalicu na bočni prozor. Susjeda do nas postavila je kamere. Svi sada znaju što radi i krene li ponovno u pohod, sigurno će biti uhvaćen – govori Sven, čija je supruga bila jedna od žrtava fantoma. Da traga za njim potvrdila je i policija.
– Uvidom u evidencije 7. policijske postaje – Trešnjevka utvrđeno da je od 1. siječnja do 10. ožujka bila jedna intervencija nakon dojave da se na području Razvorske ulice osoba na biciklu sumnjivo ponaša, gleda kroz prozore, penje se po ogradama i dr., a pri postupanju službenika nije utvrđeno kazneno djelo ili prekršaj te nije zatečena osoba vezana za dojavu – kažu u PU zagrebačkoj. Tijekom 2020. također su, kažu, imali tri dojave o muškoj osobi na biciklu koja se čudno ponaša, no pri izlasku na teren nije utvrđeno kazneno djelo.
– Policijski službenici će i nadalje pojačano obilaziti postajno područje s ciljem utvrđivanja identiteta predmetne osobe, kao i prikupljati korisna saznanja, a građani se upućuju da svaki sumnjiv događaj prijave policiji – poručuju. Iskusni kriminalist Branko Lazarević kaže pak kako u Zagrebu ovakav slučaj dosad nije zabilježen.
– U mojoj praksi, a radio sam u zagrebačkoj policiji 20-ak godina, nismo imali serijskog voajera. Znalo je biti pojedinačnih slučajeva, no takvi tipovi nisu opasni, a to je najvažnije. Dosad voajer nikoga nije napao ili ozlijedio – govori Lazarević. Seksualni terapeut Goran Arbanas ističe pak kako se još ne može utvrditi je li riječ o serijskom voajeru ili su fantomovi motivi drukčiji.
– Tri su moguća motiva. Prvi može biti iz domene voajerizma. Onda ima seksualne konotacije, voajera uzbuđuje promatranje osobe koja se svlači, a na to nije dala pristanak. Drugi motiv može biti uznemiravanje. Takva osoba namjerno proganja svoje žrtve, a to je onda kazneno djelo. Treći motiv može biti financijske prirode, odnosno snimke može prodavati na internetu ili nekoj drugoj zainteresiranoj strani – objašnjava Arbanas i dodaje kako se ta tri motiva mogu i ne moraju međusobno isključivati. O konkretnom slučaju, kaže, ne može govoriti, no iz dosadašnje prakse je poznato da, ako je riječ o voajerizmu, takve osobe više vole promatrati nego sudjelovati u seksualnim činovima.
Nekažnjavanje ohrabruje
– Voajerizam spada u parafilije. Privlači ih seksualni čin bez pristanka. Parafilije su muški poremećaji, a kod voajerizma, prema istraživanjima, više od 80 posto žrtava su žene. Voajeri su u pravilu osobe s lošim socijalnim vještinama koje nemaju kapacitet da priđu ženama i s njima uđu u interakciju – ističe Arbanas. Velik problem kod voajerizma, ali i ekshibicionizma, dodaje, jest u tome što žrtve najčešće ne prijavljuju takve situacije.
– Većina ljudi s parafilijama znaju da one nisu dopuštene, no kada prođu nekažnjeno, to ih ohrabruje. Jedno istraživanje pokazalo je kako su mnoge žene došle u kontakt s voajerom ili ekshibicionistom, no malo je onih koje su to prijavile. Voajer suočen s mogućnošću kazne nastoji kontrolirati svoje ponašanje – zaključuje dr. Arbanas te savjetuje onima koji se suoče s voajerima, da to prijave policiji.•
