Uspostava automatskog upravljanja prometom – način je to na koji će se, stoji barem tako u prijedlogu proračuna Grada za sljedeću godinu, poboljšati prometna situacija u metropoli.
S jednog mjesta trebalo bi se upravljati većim prometnicama i križanjima u Zagrebu, odnosno na njih postaviti kamere i indukcijske petlje za brojenje automobila, koje bi olakšale usklađivanje semafora.
Gotovo do 2020.
– Soba iz koje se upravlja funkcionira otprilike kao dirigent sa svojim orkestrom. Svaki glazbenik, naravno, zna svirati svoj instrument, ali svi moraju biti pod nečijim ravnanjem. Isto tako je s prometom. Semafori se mogu uskladiti u određenoj ulici, primjerice, Slavonskoj. Ali se “čepovi” mogu stvarati u okolnim ulicama i raditi probleme i na samoj glavnoj prometnici – objasnio je prometni stručnjak Goran Husinec, pa dodao kako se automatsko upravljanje prometom diljem Hrvatske planiralo još početkom ovog stoljeća. Implementacija čitavog programa, kaže stručnjak, nije skupa, usporedi li se s ostalim troškovima vezanim uz promet, a rezultati su i više no zadovoljavajući.
– Promet se odvija brže, manje se vremena provodi na cestama, smanjuje se zagađenje – rekao je Goran Husinec. Iste argumente iznio je i gradonačelnik Milan Bandić još 2013. godine kad je obećao da će se prometom iz jedne sobe upravljati najkasnije do 2020.
Svakih šest mjeseci, rekao je tada, pratit će se razvoj cijelog projekta, u sklopu kojeg se trebala modernizirati zastarjela signalizacijska oprema, prilagoditi i ugraditi novi mikroprocesorski uređaji i nadzorne kamere za detektiranje prometnih opterećenja, ali i obnoviti komunikacijska mreža uz ugradnju optičkog kabela, kao i sagraditi i opremiti glavni operativni centar za upravljanje semaforima na raskrižjima. Ni jedno, međutim, od obećanih izvješća nije objavljeno iako se projekt svake godine spominje pri donošenju proračuna, a tek sljedeće godine dio novca potrošit će se na izradu studije izvodljivosti i analize troškova i koristi.
Pokaže li taj dokument da je zaista potrebno “pritiskom na gumb” upravljati gradskim prometom, trebalo bi se konačno krenuti u realizaciju projekta vrijednom tristo milijuna kuna. Kao dvije sljemenske žičare koštalo bi ubrzavanje gradskog prometa, pa se još prije četiri godine obećalo povlačenje sredstava iz Europske unije, što se dosad ipak još uvijek nije napravilo. Rezervirano je za promet, međutim, u sljedećoj godini 18,7 milijuna kuna, a osim što će se dio uložiti u to da se vidi je li isplativo imati centar iz kojeg će se smanjivati gužve u gradu, dio će se potrošiti i na semaforizaciju te ostalu regulaciju prometa.
Centrom u e-shuttleu
Napravit će se projektna dokumentacija, primjerice, za semaforizaciju pješačkih prijelaza u zoni Glavnog kolodvora, a i za dinamičku prometnu signalizaciju kod ulaza u Vatrogasnu postaju Centar u Savskoj te za instaliranje signalizatora za slijepe i slabovidne osobe. Tijekom 2018., planirano je proračunom, uspostavit će se i javna infrastruktura za punjenje električnih vozila i transportnih rješenja, i to u sklopu projekta Urban-E Europske komisije u kojem, uz naš glavni grad, sudjeluju i Ljubljana te Bratislava.
Jedan od ciljeva, osim uspostave plana mreže punionica za električne automobile, jest i uspostava e-taxi servisa te e-shuttleova. Vozila na električni pogon slična manjim autobusima već su, primjerice, u pogonu u centru Ljubljane. Zelene boje, mali Kavaliri, koji voze brzinom do 25 kilometara na sat, zaduženi su za prijevoz ljudi pješačkom zonom, a u kojim će se dijelovima e-shuttleovi upotrebljavati u hrvatskoj metropoli, još se ne zna.
Pogledajte kako će izgledati rekonstruirani zagrebački rotor:
Koliko prometnih studija smo mi, građani Zagreba, već platili? Koliko dugo će još jedna osoba raspolagati gradskom imovinom kako se njoj prohtije? Koliko još rekonstrukcija ulica, rotora i čega već, će biti naprevljeno bez prethodnog snimanja stanja iz zraka i na terenu i bez analize - naravno - od strane neovisnih stručnjaka koje ne bi birao taj jedan čovjek niti Grad?