održana javna rasprava

Prvi susjedi Rebra ne žele spalionicu u svom susjedstvu: 'Kako da unucima ostavim kuću pored toga?

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
1/8
29.01.2023.
u 10:17

Jedna od glavnih tema u posljednjih mjesec dana, poglavito za stanovinke Maksimira, jest potencijalna izgradnja spalionice medicinskog infektivnog otpada sa sjeveroistočne strane kompleksa KBC-a Zagreb Rebro, kao i studija utjecaja na okoliš koja je provedena za taj projekt. Građani negoduju jer nisu uvjereni da je to najbolja ideja, posebice zato što bi se spalionica trebala nalaziti na pedesetak metara od prvih kuća

Jure Radočaj posljednjih 56 godina živi u ulici Barutanski jarak u Maksimiru. Iz svoga dvorišta ima jasan pogled na KBC Zagreb, a on bi se mogao izmijeniti jer bi se u sklopu kompleksa najvećeg bolničkog centra u Hrvatskoj, točnije, sa sjeveroistočne strane Rebra, trebala graditi spalionica medicinskog infektivnog otpada.

26.01.2023., Zagreb - Spalionica infektivnog otpada trebala bi se trebala graditi u sklopu KBC-a Zagreb. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto: Tomislav Miletić / PIXSELL
26.01.2023., Zagreb - Spalionica infektivnog otpada trebala bi se trebala graditi u sklopu KBC-a Zagreb. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto: Tomislav Miletić / PIXSELL

Projekt je to koji je ovih dana glavna tema među stanovnicima kvarta, a Radočaj, koji bi mogao postati jedan od prvih susjeda spalionice, strašno je, kaže, razočaran činjenicom da bi u gusto naseljenom području grada s puno vrtića i škola moglo niknuti takvo zdanje.

Ima li alternativa

– Kud su to baš ovdje našli graditi? Ako treba, mi susjedi ćemo se ujediniti i prosvjedovati, pa nema nam druge. Ne želimo spalionicu nadomak naših domova – govori nam Radočaj. Dodaje da već sada u gluho doba noći znaju osjetiti neugodne mirise kada se nakupi ili odvozi otpad iz bolnice, ali i da je ovo potpuno nova priča u kojoj je prisutan i strah od mogućih posljedica po zdravlje.

26.01.2023., Zagreb - Spalionica infektivnog otpada trebala bi se trebala graditi u sklopu KBC-a Zagreb. Jure Radocaj. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto: Tomislav Miletić / PIXSELL

– Ja sam prošao osamdesetu, lako za mene, ali jednoga dana ovo moje će naslijediti kćer i unuci i što ću im ostaviti? Kuću pored spalionice? – pita se Radočaj.

Napominje i da je još gore ljudima koji žive u ulicama nadomak Rebra, poput Pančićeve i Barutanskih ogranak, jer bi im spalionica, objašnjava, trebala niknuti gotovo u stražnjem dvorištu. Među njima je i Majda Vodopija, koju smo zatekli u šetnji s unukom. Govori da upravo za unuke najviše strahuje.

– Valjda oni koji to planiraju graditi znaju što rade. Ako su stručnjaci rekli da se može, onda navodno nema brige za zdravlje, ali nekako, iskreno, i nisam sto posto uvjerena u to – kaže M. Vodopija.

26.01.2023., Zagreb - Spalionica infektivnog otpada trebala bi se trebala graditi u sklopu KBC-a Zagreb. Majda Vodopija. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto: Tomislav Miletić / PIXSELL

Smatra da bi se takav objekt trebao graditi u nenaseljenom području, ali nije baš optimistična da će itko slušati "male ljude iz Maksimira". A slično razmišlja i Željko Srdić, čija je kuća pedesetak metara od mjesta gdje bi se spalionica trebala graditi.

– Cijela obitelj je protiv toga jer se bojimo za buduće naraštaje, ali ne vjerujem da ćemo to uspjeti zaustaviti. A naša je ulica na neki način u kotlini i vjetar sve s Rebra nosi prema nama. Već smo znali osjetiti neugodne mirise –negoduje Srdić.

26.01.2023., Zagreb - Spalionica infektivnog otpada trebala bi se trebala graditi u sklopu KBC-a Zagreb. Zeljko Srdic. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto: Tomislav Miletić / PIXSELL

Svi naši sugovornici potpisnici su peticije Građanske inicijative Stop spalionici na Rebru, čiji su plakati i letci ovješeni u susjedstvu bolnice. Njima su jasno dali do znanja da im se scenarij nimalo ne sviđa. A cijela priča krenula se kotrljati krajem prosinca, kada je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo rok za javnu raspravu za studiju o utjecaju na okoliš spalionice, koji je postavljen na mjesec dana, do 30 siječnja.

26.01.2023., Zagreb - Spalionica infektivnog otpada trebala bi se trebala graditi u sklopu KBC-a Zagreb. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto: Tomislav Miletić / PIXSELL

Prema studiji, u spalionici bi se obrađivao otpad iz šest zagrebačkih zdravstvenih ustanova. Navedeno je i da bi se projekt trebao financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a planirana je obrada otpada postupkom D10, što znači da bi se dobivala i toplinska energija za potrebe Rebra. Projekt je, priopćili su tada iz KBC-a, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, a njime bi se i uštedjelo više stotine tisuća eura.

I tko će donijeti odluku

Peticiju protiv gradnje pak potpisalo je dosad više od 5000 ljudi, a gužva je bila i na jučerašnjem javnom izlaganju o studiji, na kojem su sudjelovali njezini voditelji i projektanti te predstavnici Ministarstva, Rebra i Vijeća četvrti Maksimir. Voditeljica studije Marijana Bakula izvijestila je kako će se u spalionici obrađivati isključivo kruti zarazni medicinski otpad, a projektanti su istaknuli kako je lokacija odabrana s obzirom na trenutačne podatke i projekcije o budućim količinama u KBC-u.

27.01.2023., Zagreb - U hotelu Hilton Garden Inn odrzano javno izlaganje o Studiji utjecaja na okolis objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom Klinickog bolnickog centra Zagreb, s nazocnim predstavnicima nositelja zahvata, voditeljem izrade Studije, projektantom i predstavnikom jedinice lokalne odnosno podrucne (regionalne) samouprave na cijem podrucju se provodi javna rasprava. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Većina pitanja bila je vezana uz utjecaj spalionice na zdravlje i emisije kemikalija, a istaknuto je kako je studija pokazala da su čestice u granicama dozvoljenih parametara koji nisu opasni. Neke je zanimalo je li i faza gradnje uzeta u projekcije o emisijama.

– Proučavale su se i faza gradnje i faza operativnog rada. Nismo računali točne emisije s obzirom na građevinski materijal koji bi se koristio. Tip postrojenja koji se planira je najčešći u Europi pa se u takvim objektima u Njemačkoj obrađuje i do milijun i pol tona otpada godišnje. Ovakav tip spalionice u svojim kompleksima ima 60 posto bolnica u Europi – odgovorili su voditelji studije.

Neki su pitali i zašto nisu proučavane i druge opcije za zbrinjavanje takvog otpada, na što su odgovorili da su alternativne metode energetski zahtjevne te da ne garantiraju povrat energije kao spalionice. Druga su rješenja odbačena na početku jer, kazali su, ne postoje adekvatni kapaciteti za njihovu gradnju. Okupljene je zanimalo i tko će donijeti konačan sud o tome hoće li biti spalionice.

27.01.2023., Zagreb - U hotelu Hilton Garden Inn odrzano javno izlaganje o Studiji utjecaja na okolis objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom Klinickog bolnickog centra Zagreb, s nazocnim predstavnicima nositelja zahvata, voditeljem izrade Studije, projektantom i predstavnikom jedinice lokalne odnosno podrucne (regionalne) samouprave na cijem podrucju se provodi javna rasprava. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

– Ministarstvo donosi odluku na temelju studije o utjecaju na okoliš te s obzirom na mišljenje javnosti i nadležnih tijela uključenih u projekt – glasio je odgovor.

A do okončanja javne rasprave, upiti i primjedbe mogu se slati na adresu Ministarstva i na okolis.puo@mingor.hr te upisivati u knjigu u zgradi Gradske uprave.

>> VIDEO: Tomašević s radnicima Čistoće sakupljao otpad


Komentara 20

Avatar Svračak
Svračak
10:37 29.01.2023.

Nećemo spalionice, nećemo kompostane, nećemo sortirnice. Što hoćemo?

Avatar Briselska junačina
Briselska junačina
11:14 29.01.2023.

Propaganda je jasna, Večernji je u austrijskom vlasništvu i cilj propagande je onemogućiti bilo kakvo gospodarenje otpadom u Hrvatskoj kako bi se isti izvozio u Austriju i tamo zbrinjavao po 100 puta većoj cijeni.

LL
lijepa_li si
20:56 28.01.2023.

biti protiv je imperativ tolikih! nije bitno zašto. nije bitno koliko košta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije