Mnogima su prve asocijacije na djetinjstvo avanture na biciklu, nogomet s ekipom, hula-hup, sanjkanje... I baš zato nova je gostujuća izložba ciklusa "Igračke, djetinjstvo zauvijek" ona Hrvatskog športskog muzeja. Naslovljena je "Sport kao igra" i osma je izložba u megaprojektu Etnografskog muzeja, na čijem se drugom katu može razgledati do 20. ožujka.
S monogramom Otta Antoninija
– Posebno je zanimljivo promatrati razvoj sportskih rekvizita. Prvi reketi za tenis, primjerice, bili su izrađeni od životinjskih crijeva, a suvremeni materijali ubrzali su igru. Slično je i sa skijama, koje su u početku imale samo jedan veliki štap pomoću kojeg se manevriralo slično kao veslom – objašnjava Marijan Sutlović, kustos Hrvatskog športskog muzeja i autor izložbe. Među zvijezdama postava je velociped, bicikl s prednjim kotačem većim od stražnjeg, koji potječe s kraja 19. stoljeća.
– Dugo je stajao zaboravljen u jednoj šupi, a i stradao je u požaru. Pronašao ga je i spasio u sedamdesetima poznati zagrebački biciklist Vladimir Fumić, restaurirao ga i "dopelao" se njime na glavni trg. Bio je prava atrakcija – govori Sutlović. Biciklizam je bio prvi masovno popularan sport u Zagrebu, kaže, a prvi veliki sportski događaj bila je biciklistička utrka Zrinjevcem 1886.
– Nogomet će ga zamijeniti tek dvadesetih godina 20. stoljeća. Zbog iznimne popularnosti biciklizma oko svakog nogometnog stadiona tog vremena gradio se i velodrom, trkaća staza za bicikle – kazuje kustos. Jedina takva sačuvana staza nalazi se u sklopu stadiona u Kranjčevićevoj i još je u funkciji. Atrakcija izložbe su i lopte, njih desetak, iz različitih epoha i za različite sportove.
– Najstarija je replika nogometne lopte s početka 20. stoljeća, izložili smo i jednu iz pedesetih koja malo podsjeća na onu za vaterpolo, a imamo i crno-bijelu "bubamaru" iz osamdesetih – nabraja Sutlović.
Među najstarijim klubovima u Hrvatskoj su, ističe, zagrebački HAŠK i njegov rival Građanski. Njihovi derbiji izazivali su veliku pozornost, a neke utakmice igrale su se na livadi gdje je danas zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice. U početku klubovi nisu bili specijalizirani samo za nogomet već i za druge sportove poput gimnastike ili biciklizma.
HAŠK, odnosno Hrvatski akademski športski klub, imao je terene i u Maksimiru, u blizini današnjeg Dinamova stadiona. Posebno mjesto u životu grada prije 100 godina imao je i golf. O tome svjedoči i naslovnica magazina Svijet s ilustracijom moderne Zagrepčanke onog doba s bubikopf frizurom, golferskom torbom i palicom.
– Izložili smo četiri naslovnice Svijeta, s golfom, hokejom na travi i dvije sa skijanjem. Izradio ih je Otto Antonini, grafički urednik časopisa i strastveni golfer. Izložena golfska oprema na sebi ima otisnut njegov monogram O. A. – pokazuje kustos. Golf se nekoć igrao u Maksimiru, a livade parka, kaže, ostaci su nekadašnjih golfišta.
Tenisači "čuvali" terene klizača
Na izložbi se mogu razgledati proizvodi bečke tvrtke Tohnet, koja je tehnikom tlačnog savijanja drveta proizvodila stolce, ali i rekete za tenis, kao i sportska oprema koju su izrađivali zagrebački obrtnici.
– Devet velikih teniskih terena nalazilo se na mjestu gdje je danas zgrada Mirovinskog, u Mihanovićevoj pokraj Esplanade. Zanimljivo je i to da su teniske terene otvorili klizači koji su ih zimi koristili za klizanje, a ljeti bi ih "čuvali" tenisači – navodi Sutlović. Za izložbu je velik interes, dodaje, a djeci će biti posebno zanimljivo.
– Pripremili smo i igre koje je početkom stoljeća u sklopu nastave tjelesnog preporučio Franjo Bučar. Neke od njih, ali pod drukčijim imenima, igraju se i danas – otkriva Sutlović.