O gospodarenju otpadom, trenutačno jednom od najvažnijih problema s kojim se u koštac hvataju svi gradovi diljem Hrvatske, na dvodnevnom međunarodnom simpoziju iskustva dijele vodeći hrvatski i europski stručnjaci. Okupilo ih se 70-ak iz cijeloga svijeta, a predsjednica Organizacijskog odbora Simpozija i direktorica Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom Sandra Tucak Zorić istaknula je da je glavni cilj skupa doći do najboljeg rješenja tog gorućeg problema.
– Želimo definirati što kvalitetniju podlogu za donošenje odluka u pojedinim segmentima gospodarenja otpadom, na razini države, regionalne i lokalne samouprave i gospodarskih subjekata – kazala je Tucak Zorić. Organizatori su simpozija Zagrebački centar za gospodarenje otpadom, Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO), Međunarodna organizacija za kruti otpad (ISWA), Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
– Nema nikakve sumnje da je gospodarenje otpadom već dugi niz godina važna tema, ali približavanjem rokova koje je Hrvatska preuzela u sklopu pregovora za članstvo u Europskoj uniji, gospodarenje otpadom postaje posebno aktualno – kazala je zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek.
Ministar Okoliša Mihael Zmajlović izrazio je žaljenje što je Zagrebu bilo potrebno dvije godine da donese plan gospodarenja otpadom upozorivši pritom da je posljednjih 10 godina na odlagalištima u Hrvatskoj "zakopano" čak 5 milijardi kuna vrijednih sirovina. Dodao je da se ipak posljednjih godina gospodarenju otpadom pridaje sve veća pažnja. Objasnio je da Hrvatska do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, što znači uvođenje razvrstavanja otpada, sanaciju odlagališta i izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom. Osim smanjenja odlaganja otpada na odlagalištima, krajnji cilj jest osigurati minimalno 50 posto odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. godine.Preduvjet za ostvarenje tog cilja jest omogućiti građanima razdvajanje otpada.
– S obzirom na ustroj države i velik broj zasebnih lokalnih zajednica koje moraju brinuti o gospodarenju otpadom, ali za to nemaju sredstva, Fond za zaštitu okoliša na sebe je preuzeo tu odgovornost – kazao je čelnik Fonda Sven Muller. Fond pomaže tako da sudjeluje u financiranju nabave komunalne opreme (kamioni, kante..) te u gradnji reciklažnih dvorišta. Samo u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj je nabavljeno 330 tisuća kanti i 21 tisuća kontejnera, postavljeno je ili se postavlja više od 18 tisuća zelenih otoka. Uz 101 postojeće reciklažno dvorište, u planu je imati ih 690, a 108 ih je već u izgradnji.
Zahvaljujući svemu tome, oko 80% građana ima pristup nekom obliku primarne selekcije, dok je 2012. to imalo mogućnost samo njih 45%. Muller je kazao da je Grad Zagreb napokon donio Plan gospodarenja otpadom, što će omogućiti da se iz Fonda sufinancira nabava novih kanti za otpad u vrijednosti od 20 milijuna kuna. Predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor kazao je da se zalaže da se u gospodarenju otpadom u najvećoj mogućoj mjeri teži ostvarenju zaključaka EK iz 2014. godine i da se prakticiraju rješenja koja se mogu financirati sredstvima EU fondova.
– Zalažem se i za recikliranje i ponovno korištenje na najvećoj ostvarivoj razini, postupno ukidanje potrebe odlaganja, spaljivanje ograničeno na materijale i otpad koji se ne može reciklirati, skupljanje sortiranog otpada „od vrata do vrata“. Treba nagraditi one koji produciraju manje količine otpada te ga odvajaju i recikliraju, a penalizirati one koji to ne čine – kazao je Kosor.
Hm, nakon podosta odgledanih i odslušanih prezentacija i izlaganja, čini mi se da je situacija kakva je bila i prije. Dva tri stara lava i nekoliko curica na početku karijere, prepucavaju se oko svojih okoštalih stavova, bez ideja za rješenjee zagrebačke muke sa smećem. Zagrebačka ekipa, koja je btw ista već pitaj boga koliko godina, samo se slika i nešto uljuđeno pametuje. Zorićka kao direktorica nepostoječeg Centra za gospodarenje otpadom, ali zato dobro plaćena, te Kosor koji je sa svima protiv sviju, isto tako dobro plaćen. Zmajlović uopćen do bola i politički dosadan u prihvačanju svega sa svima, a protiv ni sam ne zna koga. Ne znam od kud mu procjena da smo zakopali 5 milijardi kuna u obliku otpada u protekle dvije godine, kad u Hrvatskoj nitko ne vodi evidenciju bilo kakve raznolikosti otpada nego samo količinu u tonama, a i to je odokativna procjena. I onda još tvrdnja da smo mi već održali 13 Simpozija o gospodarenju otpadom, a ostale europske zemlje samo - 12. Bravo za nas. Jedina razlika između Europe i nas je da oni imaju relativno zbrinuti otpad, a mi samo brdinu na Jakuševcu i drugdje, uz laprdanije do besvjesti.