Spektakularnom sutrašnjom vježbom na jezeru Jarun Spasilačka služba Grada Zagreba obilježit će 10 godina svojeg djelovanja. U toj pokaznoj vježbi koja će se sastojati od četiri dijela – izvlačenja unesrećenika koji je skočio s mosta, sudara sudačkog katamarana i veslačkog osmerca s kormilarom, spašavanja putnika iz vozila koje je sletjelo u jezero te eksplozije stroja za vađenje mulja naglasak će biti na suradnji s drugim službama poput Vatrogasne zajednice Grada Zagreba, MUP-a, Nastavnog zavoda za hitnu medicinu...
Ozbiljni testovi
Zanimljivo je iz prve ruke bilo čuti s kakvim se situacijama susreću spasioci koji vode brigu o posjetiteljima Jaruna i Bundeka. - Od oko 1700 spasitelja koji djeluju u Hrvatskoj 10 posto ih otpada na Zagreb a jezera Jarun i Bundek imaju najpopunjeniju spasilačku službu u odnosu na bilo koje mjesto na Jadranu. Riječ je o studentima koji ne moraju nužno biti studenti kineziologije, kaže voditeljica spasioca okupljenih u Spasilačkom klubu Henry Dunant Ana Kunštek čiji su spasioci članovi.
Norme za ulazak u konkurenciju da se licenca spasitelja koju daje Crveni križ ozbiljne su – kandidat mora plivati 400 metara ispod osam minuta te mora biti sposoban preroniti 25 metara na dah, kaže Ana. Nakon toga slijede testiranja koja se ne mogu izvesti na bazenu. Prolaznost je 80 posto.
Foto: Borna Filić/Pixsell
Takav su tečaj i testiranja prošli i najiskusniji zagrebački spasioci Luka Čolić koji je bio zadužen i za ovotjednu Norijadu i koji je u tom poslu osam sezona a nedavno je i magistrirao te njegovi kolege Tomislav Maraković, Mateo Kanceljak, Martina Čurila, Filip Petrić te Tomislav Bartolić, nitko ispod tri sezone.
A posla imaju, u prosjeku bude 300-tinjak intervencija u koje spadaju i različite ozljede. Ozbiljna je godina bila 2013. kada je bilo 19 predutapanja ali nažalost i jedno utapanje. Iznenađujuće, ali Norijada nije najnaporniji dan, reći će Luka.
Neki ih ne cijene dovoljno
- To je svakako završetak školske godine, svakako morate doći 16. lipnja, tada je ovdje najluđe, objasnit će nam a Ana će dodati kako su za taj dan jedne godine priredili i šatore te krevete, sve je ličilo na trijažu. - Jedino smo tako mogli sa sigurnošću odrediti u kojem je stanju neki od školaraca. Nažalost, dosta naših problema djeca donesu i od kuće.
Nastrada im netko od prijatelja, no to ih ne priječi da se vrate slijedeći dan i naprave to isto, kaže Ana. Posao spasilaca očito nije lak, koncentraciju treba držati cijelo radno vrijeme gdje se ne mora dogoditi ništa sve do kraja, a zahvalnosti je malo ili nimalo. Ljudi, kažu naši sugovornici, prečesto ne cijene dovoljno što činimo misleći da im naša pomoć nije trebala, što je potpuno pogrešno jer imamo dovoljno iskustva da prepoznamo potencijalno opasnu situaciju. Prevencija je u našem poslu sve, istaći će.
–Ljudi su nam jednom dojavili da neki auto tone i brzo smo krenuli u akciji, da bi se ispostavilo da vozač, koji je izašao, nije dobro zategnuo ručnu kočnicu pa se vozilo jednostavno spustilo u jezero - ističu na sve spremni zagrebački “čuvari plaža”.
A i nisu spašavanja jedino s čime se suočavaju spasioci s Bundeka i Jaruna. - Pedofilija!, reći će oni.
- Imali smo svakakvih slučajeva, i voajerizma, i pri tome najviše žalimo što nismo policija, govore članovi Spasilačke službe Grada Zagreba.
sutra cete decki trenirat iz austrije ce stici veliki vodeni val sve ce da pliva opet