U Hrvatskoj je prije više od godinu dana stupio na snagu novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja no njegova provedba još nije moguća jer, kao i u slučaju mnogih drugih zakona kod nas, nisu doneseni prateći pravilnici.
Prebacuju odgovornost
Cilj tog Zakona, koji vrijedi od 1. travnja 2019. zaštita je ljudi i okoliša od svjetlosnog onečišćenja iz umjetnih izvora svjetlosti, a osim toga donesen je i kako bi se smanjila potrošnja električne energije za javnu rasvjetu. Njime se tako, među ostalim, zabranjuje da se vanjskom rasvjetom osvjetljuju prozori i vrata stambenih objekata, postavljanje svjetiljki tako da one svijetle u horizont i iznad njega, a zabranjeno je primjerice koristiti i svjetlosne snopove usmjerene prema nebu ili prirodnom vodnom tijelu.
No ako netko u prozore stambenih zgrada usmjeri reflektore s obližnjih sportskih terena, kao što je to primjerice slučaj na zagrebačkom Trnju, gdje stanovnicima zbog toga mrak pada tek iza 23 sata kad se ugase ti reflektori, nitko od nadležnih institucija ne poduzima ništa pa i onda kad se podnesu prijave. A za provedbu inspekcijskog nadzora ovog Zakona nadležan je Državni inspektorat te komunalno redarstvo.
U Državnom inspektoratu kazali su nam kako je njihova inspekcija zaštite okoliša sukladno Zakonu o svjetlosnom onečišćenju prijavu u slučaju reflektora s Trnja dostavila na nadležno postupanje komunalnom redarstvu Grada Zagreba. No u zagrebačkom komunalnom redarstvu navode da oni ne mogu postupati po prijavama za svjetlosno onečišćenje jer još nije donesen pravilnik kojim bi trebali biti definirani parametri na temelju kojih se procjenjuje način uporabe rasvjetnih tijela. U redarstvu navode i da je u Zakonu navedeno da će ministar nadležan za zaštitu okoliša, pravilnike iz kojih prate Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenje donijeti u roku od 12 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja pak tvrde da komunalno redarstvo mora provjeravati je li rasvjeta izvedena u skladu sa Zakonom. Navode i da je nacrt prijedloga Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima objavljen na portalu e-Savjetovanja 23. travnja 2020.
Kazne do 100.000 kuna
– Prikupljeni komentari su analizirani, dani su odgovori te je savjetovanje okončano 4. kolovoza 2020. objavom Izvješća o provedenom savjetovanju. Pravilnik je u završnoj fazi izrade, a njegovo stupanje na snagu očekuje se do kraja rujna 2020. – poručuju iz Ministarstva. I dok se nadležne institucije ograđuju i prebacuju odgovornost jedna na drugu zbog neprovođenja zakona, tako očito i kazne zbog njegova nepridržavanja ostaju samo mrtvo slovo na papiru. A kazna, primjerice, za osvjetljivanje prozora i vrata vanjskom rasvjetom stambenih objekata iznosi od 25.000 do 100.000 kuna.
Ako zakon propisuje da netko mora nešto u nekom roku, a taj to ne napravi - zašto se tog nekog ne sankcionira? Zato što je visoko pozicioniran?