Dok traže nacrte, tlocrte, uporabne i građevinske dozvole te ostalu dokumentaciju potrebnu za obnovu stare gradske jezgre, okruženi su pukotinama na zidovima i stropovima, potpornim stupovima nužnima za stabilizaciju konstrukcije njihovih ureda te hrpom šute. Nisu je mogli ukloniti jer se nalazi u prostoriji u koju se nije smjelo ući dok se nisu sanirale štete opasne za boravak u njima. Posljedice su to potresa u metropoli, zbog kojeg je stradala i gornjogradska palača u kojoj rade. No, unatoč tome što je izgledalo kao da u objektu u kojemu je Državni arhiv u Zagrebu neće moći raditi sljedećih godinu dana, djelatnici staru dokumentaciju pretražuju punom parom. Razlog su sve češći upiti stanovnika centra koji žele što prije do podloge za obnovu svojih domova.
Šalju poštom i mailom
Otkako se prije više od mjesec dana zatreslo tlo pod Zagrebom, riješili su, kaže ravnatelj Darko Rubčić, 132 zahtjeva, a još 20 čeka obradu.
– Da bismo došli do dokumentacije neke zgrade ili čestice, joj su se Zagrepčani našli nakon potresa odlučili su i sniziti cijene usluga 60 posto, pri čemu socijalno ugroženima ne naplaćuju.
– Vađenje dokumenata stoji od 20 do 120 kuna, ovisno o tome koliko vremena treba da se nešto pronađe – kaže Rubčić.
U udaru od 5,5 po Richteru stradala su oba dijela palače Erdödy-Drašković, koja je zaštićeno kulturno dobro. Starija barokna dvokatnica, koja datira iz prijelaza 18. u 19. stoljeće, u težem je stanju, no oštećenja nisu zaobišla ni mlađe, klasicističko jednokatno krilo iz 1835.
Još treba ukloniti i dimnjake
– Kad se očiste svi ostaci od potresa, postave potporni stupovi i uklone dimnjaci, stiže skela, a onda 4. svibnja i dizalica koja će premjestiti građu smještenu u najugroženijem dijelu zgrade u naše prostorije u Utrini – govori Rubčić. Slijedi prvo sondiranje zidova zgrade, uz nadgledanje konzervatora, potom izrada projekta, a tek onda se može pristupiti obnovi. Dotle će zaposlenici arhiva dokumentaciju izdavati u zgradi u Opatičkoj.
– Ako se sve to obavi ove godine, bit ću zadovoljan – zaključuje Rubčić. sanacije, a imamo ih iz razdoblja od 1258. do 1945., ponekad je potrebno cijeli dan. Sve ovisi o tome koliko je jasno postavljen zahtjev. Papiri samo za jedan objekt znaju biti podijeljeni u tri, četiri kutije – ističe Rubčić.
Velik dio materijala, dodaje, uzimaju s mikrofilmova, no statički su proračuni zgrada, primjerice, svi na papiru, a do njih se može doći samo ako se ode u spremište, koje im je donedavno bilo nedostupno jer su se pomične police iskrivile, a i svod je puknut.
– Tvrtka koja se brine za održavanje zgrade sad je u više prostorija postavila potporne stupove kako konstrukcija ne bi pala pa je u većem dijelu objekta sigurnije boraviti. Palača je u “žutom”, odnosno privremeno neuporabljiva iako je prizemlje, u kojemu mi radimo, dobilo zelenu oznaku – kaže Rubčić. Nakon što dokumentaciju pronađu, printaju je i šalju poštom ili po nju korisnik dođe, a nekima i “dostavljaju” mailom u digitalnom obliku.
– Upite i zahtjeve i primamo isključivo elektroničkom poštom, na adresu info@daz.hr, jer zbog epidemioloških razloga radi samo nužno osoblje – objašnjava Rubčić.
VIDEO Palača ErdÖdy- Drašković u žutom
w︆w︆w︆.ki︆s︆s︆i︆a︆.︆c︆l︆u︆b