Zajedno provode dane, znaju svaku “mušicu” svojih kolega, s radnicima na gradilištu su “na ti”, a nerijetko na poslu ostaju i noću pa u tri poslije ponoći traže po gradu što će pojesti kako bi skupili energiju da do jutra dovrše posao koji su počeli. Radi se, kažu, ali ne žale se. Znaju, za Zagrepčane oni stvaraju povijest.
Suradnja s parkom
Tim je to od 15 ljudi koji radi na modernizaciji Zoološkog vrta, čija će prva faza završiti za točno pola godine. Kako napreduju radovi na gradilištu na koje osim radnika i djelatnika ZOO-a nije nitko ušao godinu i pol, pokazali su nam jučer, a Večernji list također prvi objavljuje kako će izgledati druga faza modernizacije – nova nastamba za morske lavove i pingvine, koji su se u ZOO-u posljednji put mogli vidjeti prije trinaest godina.
– U drugoj fazi glavne su nam teme voda i održivi razvoj, a partner će nam biti i Park Maksimir – objasnio je voditelj projekta Jurica Ambrožić te dodao kako su istraživački radovi već počeli. Idejno rješenje nastambi napravljeno je, voda je pronađena i analizirana, a nove će “kuće” lavova i pingvina imati i sustav filtracije.
Uređivat će se i prvo te drugo maksimirsko jezero u parku, a u planu je također otvorenje vizura iz sredine 19. stoljeća. Sve to, dao je naslutiti modernizacijski tim, stajat će i više nego prva faza radova, za koju je iz fondova Europske unije povučeno, za Zagreb rekordnih, gotovo pet milijuna eura.
– Ulaz s istočne strane završen je, kao i sjeverna ograda. Sljedeće što očekujemo da će biti spremno, vjerojatno na ljeto, jesu restoran i nova edukacijska dvorana – kazali su Jurica Ambrožić i Stipe Tutiš iz Grada dok su nas vodili kroz blatnjave dijelove ZOO-a, trenutačno zatvorene za posjetitelje.
Dovršiti se još moraju afrička volijera za ptice i dva nova mosta, Labuđi otok, nastamba za dalmatinske pelikane, Madagaskar, odnosno nastamba za lemure, suvenirnica, novi ulaz te blagajna sa strane parka. Rekonstruirati treba i legendarni Lavlji most, a u obnovu su poslali i Napuljskog ribara, odnosno njegovu repliku koja se nalazila uz južnu obalu prvog jezera parka.
– Kad već radimo, da radimo kako treba – rekli su sa smiješkom članovi modernizacijskog tima, dok je stručna koordinatorica projekta te zamjenica ravnatelja ZOO-a Davorka Maljković objasnila kako se već i životinje polako pripremaju za nove nastambe.
– Unutarnji dio volijere za ptice bit će uskoro gotov, pa ćemo ih pedesetak pustiti u prostor kako bi im narasla letna krila. Razvijamo i nove tehnologije rada koje će se primjenjivati u nastambama u kojima će ljudi dolaziti u doticaj sa životinjama, primjerice u samoj volijeri, ali i kod lemura – istaknula je D. Maljković te dodala kako su u ZOO već stigli i dalmatinski pelikani iz Beča kako bi se prilagodili novoj sredini. Upravo te impresivne ptice stanovnici našeg područja bili su prije sto godina, dok ih sad, osim trenutačno u Maksimiru, nema. Zaslužili su stoga upravo mjesto za život kakvo će i dobiti, nastambu koja je dijelom smještena ispod zemlje, dok je, baš kao i dio volijere za ptice, pokriva travnati krov. Također, devet simpatičnih najvećih pripadnika vrste pelikana moći će se, kad to požele, odšetati do malog jezerca nadomak njihova “doma”. Uživat će i ptice u volijeri, koje će unutar nje moći letjeti, a među njih moći će ući i sami posjetitelji vrta.
– Naravno, interakcija ptica s posjetiteljima ovisit će o samim pticama – objasnio je Ambrožić te dodao kako se pri modernizaciji mislilo na svaki detalj.
Sa 250 na 360 tisuća
U budućoj nastambi lemura tako će se naći i bukva, koju su radnici zaštitili, a oko nje najnormalnije izvode radove.
– Nismo je željeli samo posjeći jer to nema smisla. Drvo je ovdje godinama i potpuno je zdravo, što su potvrdili i stručnjaci, tako da će lemuri imati kuću s drvetom u sredini – našalili su se Ambrožić i Tutiš, dok je D. Maljković dodala kako će se, osim lemura, na dijelu Madagaskara nalaziti i papige, kornjače, ali i nova suvenirnica. Kako se Madagaskar planira pokraj ulaza u ZOO iz parka, a restoran je pored istočnog ulaza, i na prostoru Madagaskara izgradit će se sanitarni čvor. Mislilo se na sve, istaknuli su članovi tima za modernizaciju, u kojemu su, uz J. Ambrožića, D. Maljković i S. Tutiša, i Mirela Đurić, Tanja Dijan, Jelena Ivković, Nada Vuglar, Andrea Bračko, Ivan Cizelj, Zoran Petković, Iva Žučko, Tihomil Matković, Lidija Zuber Hrelec te ravnatelj ZOO-a Damir Skok, jer “konačan cilj opsežnih radova jest turizam”. Povećanje broja posjetitelja sa 250 na 360 tisuća godišnje, smatraju, nije nerealno, već potpuno opravdano očekivanje.
