Taj im je pružni prijelaz bio svakodnevica. No, u ponedjeljak se dogodilo ono najgore. Automobil je podletio pod vlak koji ga je gurao stotinjak metara. Od četvorice prijatelja, dvojica su na mjestu poginula. Na istom je mjestu u posljednjih 12 godina život izgubilo sedmero ljudi. I to nije jedini kobni prijelaz u gradu.
Nemar nadležnih institucija, neki su, čini se, morali platiti životom. Rješenje postoji. No, već godinama skuplja prašinu u ladicama. Večernji list je u posjedu Studije i programa unapređenja sigurnosti i funkcioniranja jednorazinskih putnih prijelaza preko pruga HŽ-a na području Grada Zagreba, izrađene u lipnju 2010. godine po narudžbi Grada. Osnovni cilj tog projekta bio je da se, zbog velikog broja nesreća na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima, istraži, definira i predloži poboljšanje njihove sigurnosti.
Prioriteti denivelacije
Tako se za stajalište Trnava, gdje se dogodila posljednja nesreća, od 2010. predlaže ukidanje željezničko-cestovnog prijelaza i denivelaciju pješačkog prijelaza u sklopu stajališta, odnosno, pristupa peronima. Upravo je to stajalište drugo na listi prioriteta denivelacije i osiguranja pješačkih prijelaza. Unapređenje je planirano za 2016. godinu uz ulaganje više od dva milijuna kuna.
Što se tiče denivelacije željezničko-cestovnih prijelaza, prvi na listi prioriteta je prijelaz Osječka – Trnava I, na kojem su radovi vrijedni 62 milijuna kuna trebali početi ove godine.
Kriteriji za izbor prioriteta bili su intenziteti željezničkog, cestovnog i pješačkog prometa, ali i broj nesreća.
Realizacija studije trebala se izvršiti u suradnji Grada i HŽ Infrastrukture.
Usporeno zbog krize
HŽ Infrastruktura je financijska sredstva trebala osigurati kroz Nacionalni program željezničke infrastrukture donesen za razdoblje od 2008 do 2012., a Grad iz svoga proračuna. No, realizacija se usporila zbog krize, pa je sljedeći program trebao obuhvatiti razdoblje 2013. do 2017.
– Ne nailazimo na volju za suradnju HŽ Infrastrukture. Na naš su upit lani u ožujku odgovorili da nemaju namjeru idućih pet godina ulagati u unapređenje – kazao je Mijo Bezer iz Gradskog ureda za promet. IZ HŽ-a, pak, tvrde, da je za denivelacije prijelaza zadužen sam Grad.
>>Kobni prijelazi – u gradu 5 crnih točaka opasnih za život pješaka
