Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ove nedjelje gost je HTV-ove emisije Nedjeljom u 2. Tomašević se dotaknuo problema u Zagrebu, a na samom početku se osvrnuo na Sandru Benčić koja je predstavila svoju kandidaturu za premijerku Hrvatske na nadolazećim izborima.
- Ovo je pravo vrijeme da se takve odluke donesu. Jednoglasno smo donijeli tu odluku, ona je jedna od koordinatorica Možemo!, moje ambicije jesu kandidirati se za drugi mandat u Zagrebu. Benčić je jedna od naših najprepoznatljivijih političarki i ima kvalitete da bude izvrsna premijera. Nepotkupljiva je, hrabra i sve ono što Hrvatskoj treba - poručio je.
- Zanimljiva je ta koincidencija. U petak popodne je došlo do blokade i u subotu je već HDZ to objavio. Riječ je o 300 eura, ona je to riješila. Da barem HDZ duguje samo 300 eura, a mi vidimo ministre koji ne znaju gdje im je 2 milijuna eura, to je jedan vrtić. Ne mogu zamisliti ni da ne znam gdje mi je 200 eura. To je za ostavku - poručio je.
POVEZANI ČLANCI:
Tomašević se potom osvrnuo na problem odlaganja otpada u Gradu Zagrebu na koji se u prilogu s Jakuševca osvrnula Maja Sever te razgovarala s aktivistima Ratkom Bedekovićem i Josipom Pavlovićem koji upozoravaju na to kako je problem odlagališta sve veći iako je Tomašević obećao zatvoriti ga u prvom mandatu što se neće dogoditi.
- Ovako više ne možemo funkcionirati, rekao sam da ću riješiti taj problem, obećao sam u ovom mandatu no to neće biti moguće jer je Europska komisija promijenila modele financiranja takvih projekata i to nakon izbora. projekti sortirnica na jednoj, kompostana na drugoj, a centar za gospodaraenje otpadom na trećoj lokaciji ne može dobiti sredstva iz EU fondova, a gradnja tih postrojenja košta oko 400 milijuna eura što je nemoguće financirati iz proračuna bez EU fondova i pomoći države - objasnio je Tomašević. Stanković ga je upitao i o osobama iz priloga koji su aktivisti baš kao što je to bio i Tomašević.
– Bedeković je bio Mostov kandidat za dogradonačelnika, a drugi je Josip Pavlović iz Ekologije grada, udruge za koju ja nikad nisam čuo. Od početka su nas kritizirali, a nisu ni jedan projekt proveli. Registrirali su se tjedan dana nakon što sam postao gradonačelnik i kritiziraju sve moje poteze, na primjer to da grad raspolaže frakcijama, umjesto privatnika. Smanjili smo prihod CIOS grupi od grada Zagreba - kazao je, dodajući kako problem Jakuševca ne mogu riješiti u ovom mandatu. Kaže i kako nema nikakvih prekoračenja što se tiče opasnosti za građane i smrad.
–Mjerna postaja mjeri sve bitno i nema prekoračenja, smanjujemo smrad mikroorganizmima, zakopavamo jednom dnevno miješani otpad, prekrivamo onaj u kompostani - navodi. Projekti vezani uz otpad, dodaje, stalno se sabotiraju, no postoji mogućnost da se riješi problem kompostane do kraja mandata i da za to postoje dvije opcije. Do kraja mandata maknut će i drobilicu za građevinski otpad što Jakuševčani traže već neko vrijeme, obećao je Tomašević.
Uskoro se otvara i pogon za reciklažu građevinskog materijala u Resniku, što će biti prvi pogon za gospodarenje otpadom u 20 godina. Reciklirani materijal koristit će se u obnovi od potresa. Odgovoriti na pitanje o datumu zatvaranja Jakuševca, Tomašević je izbjegao.
–Kada ste prozivali HDZ da nije ispunio neko svoje predizborno obećanje - odgovorio je protupitanjem na što mu je Stanković odgovorio da je premijeru izvukao šest predizbornih obećanja koja nije ispunio zadnji puta kada mu je bio u emisiji.
>> VIDEO Pernar nije dao Tomaševiću da dođe do riječi: 'Upadate u riječ, ovo nije primjereno ponašanje'
U gospodarenju otpada ima pomaka, naglasio je Tomašević te stao nabrajati koliko je podzemnih spremnika postavljeno u centru, kako se povećalo odvajanje otpada nakon uvođenja novog modela...
–Zbog čega je onda dojam Zagrepčana da je smeća na ulicama više nego prije- pitao je Stanković.
-To nije istina, problema s odvozom plastike je bilo i kada sam ja bio zastupnik. Ono što Zagrepčani moraju shvatiti jest to da za cijenu od 45 kuna koja je najmanja u Hrvatskoj, ima 16 odvoza mjesečno, jedino Split ima veći broj odvoza, ali ne za tu cijenu- naveo je Tomašević, na što mu je Stanković kazao kako ljude to ne zanima ako im se gomila smeće.
–Povećavamo broj odvoza, ponegdje plastiku interventno odvozimo i četiri puta tjedno, zapošljavamo nove ljude, kupujemo kamione, doći će ih u sljedećih godinu dana, zapošljavamo 200 novih radnika u Čistoći, a usprkos inflaciji nismo dizali cijenu usluge- ističe Tomašević. Glomazni otpad više ne zbrinjavaju privatnici, dodaje.
A što je s travom?
–Nezadovoljan sam tim što nismo u kraće vrijeme mogli riješiti posljedice najgore oluje u 160 godina u Zagrebu. Poginule su dvije osobe, 10 000 stabala je oštećeno i tada sam već rekao da će trebati vremena. U 24 sata smo uspjeli postići da sve profunkcionira, čak nam je i oporba na tome čestitala. Stabla čisti Zrinjevac koji održava i 12 milijuna kvadrata javnih površina i kosi. Rekao sam da će trebati šest mjeseci no da ćemo angažirati vanjske tvrtke i da će se većina toga raščistiti do sredine rujna. Sada je sredina rujan i stanje se stabilizira- odgovorio je Tomašević.
Zašto niste angažirali mjesne odbore da pomognu?
–Nakon oluje volontirali su brojni građani, podijelio sam im zahvalnice, vatrogasci su se ozlijedili: ne možete kosit travu dok su grane na površinama. Ni jedna grana nije ozlijedila nikoga a 10 000 stabala su oštećena, izvaljena. Radnici Čistoće, ZET-a, Zrinjevca su radili šest dana u tjednu da se raščisti. Oko 856 dječjih igrališta su raščišćeno i pokošeno, pokošeni su svi travnjaci prve i druge kategorije, ostala su samo korovišta koja se po programu kose dva puta godišnje, tijekom rujan stabilizirali smo stanje. Zbog klimatskih promjena možemo očekivati ovakve situacije zbog toga zapošljavamo 100 novih radnika u Zrinjevcu i ulažemo u mehanizaciju. A samo polovica javnih površina u gadu je u našem vlasništvu, ostalo je od privatnih poduzeća ili državno. Hrvatske vode isto nisu pokosili svoje travnjake.
Što će biti sa Sveučilišnom bolnicom?
Spremni smo nagoditi se s državom oko toga. Prodaja zemljišta bila je dogovorena stvar, prošli tjedan je bio sastanak da se to riješi, no zapinje zbog imovinsko-pravnih odnosa. Dok se to čeka, u objekte Doma zdravlja centar u Novom Zagrebu uložili smo znatna sredstva, od Sigeta do Remetinca gdje je prebačeno jako puno usluga, kardiološke i različite usluge koje mogu u bolnici, mogu dobiti i tamo. oko 40 milijuna eura uložili smo u obnovu mostova.
Od Jarunskog mosta ste odustali?
–Nisam, radimo studiju da on ide zapadnije od trenutne rute tik uz Jarun, to je most od šest traka i tramvajskom prugom koji prolazi uz obiteljske kuće pa zapinju i imovinsko pravni odnosi, prometna je studija u tijeku.
Zašto Zagrepčanima povećavate stopu poreza na dohodak?
U Zagrebu pola zaposlenih ne plaća porez niti prirez. Prosječna je plaća 1300 eura i kad ne bi kompenzirali, nećemo nikome povećati porezno opterećenje, svi će imati nešto veće plaće. To je ogromna razlika, zbog reforme gubimo 200 milijuna eura. Ni jedan drugi grad nema toliko ustanova. U dvije godine obnovili smo 14 škola, otvoriti ih novih šest. Kad je Bandić to napravio? Kad?
Napravit ćemo paromlin, podvožnjak Medpotoki, Kino Europa, tramvajsku prugu ćemo proširiti, obnoviti vozni park ZET-a iako gubimo 50 milijuna eura godišnje. Alternativa je povećanje cijena komunalnih usluga, no ja to ne mogu kao lijevi gradonačelnik. Dizanje stope poreza je socijalno pravedno. A nismo povećali cijenu vode, otpada, javnog prijevoza.
Kada stupa na snagu porez na iznajmljivače apartmana?
Početkom iduće godine. To ej zakonski limit od 200 eura godišnje po krevetu, sada je 40 eura godišnje po krevetu čime ljudi koji su vlasnici stanova i iznajmljuju ih svojim sugrađanima za stanovanje, plaćaju pet puta veći porez nego oni koji ih iznajmljuju turistima. To nem ni jedan grad u Europi takvu stambenu politiku. ne možemo s tim paušalom riješiti problem previsoke najamnine, no gradimo još 300 stanova u Podbrežju.
Zašto poskupljujete najam gradskih stanova?
Postoji priuštivo i socijalno stanovanje. Svi socijalno ugroženim građanima najamnina se neće povećavati. Svi oni koji imaju plaću manju od prosječne, povećat će se najamnina, no mogu ostati u stanovima. Želimo da stanove koriste onima kojima je to najpotrebnije. Promijenili smo neke dijelove odluke, finalna odluka će uvažiti većinu kritika.
Što je sa 27 godina starim tramvajima koje nabavljate?
Prije devet godina su potpuno rekonstruirani i renovirani kao ni jedan tramvaj u voznom parku ZET-a. Ti nam tramvaji trebaju jer je vozni red takav. Frankfurtu, Berlinu i Hamburgu voze isti takvi tramvaji, a nama nisu dovoljno dobri. Kada dođu, Zagrepčani će vidjeti jesu li dobri ili nisu.
Kada ćete popraviti lošu komunikaciju s javnosti i građanima?
Možemo ju unaprijediti, no jedini sam gradonačelnik koji je uveo tiskovne konferencije svakog utorka na kojima odgovaram na sva pitanja i po sat vremena. Povećao se postotak odgovora na upite medija, odgovaram na svako pitanje koje dobijem.
Što je s 800 neupisanih u vrtiće?
Gradimo dalje, izgradit ćemo oko 15 vrtića do kraja mandata i još deset u postupku su gradnje, to je renesansa. Dobit ćemo od vlade 7,7 milijuna era za vrtiće od Vlade što je premalo. Vrtići su u Zagrebu među najjeftinijima. Cijene domova za starije iste su kao i 2017.
Kao i Plenković, krenuli ste skromno, a sada se razbahatili.
Nisam bahat niti seksistički vrijeđam novinarke, a sjećam se i premijerovih nekih gafova. Dosita nikad prema novinarima ni prema javnosti nisam bio bahat. Stalno sam na terenu, u interakciji, sudjelujem.
Što je s doktrinom odrasta, je li to zbilja Karl Marx za 21. stoljeće?
Nije to službena paradigma stranke, ono što birače zanima nalazi se u našem programu: Što je u njemu problematično? Ne želimo smanjiti promet, produžujemo Branimirovu u Sesvetama za što je trebalo 20 godina. To su mi najdraži projekti, a mi ih zovemo projekti 20 jer je 20 godina trebalo da se realiziraju.
A što se tiče odrasta to je koncept koji propituje je li moguć neograničeni gospodarski rast na resursima ograničenom planetu. To je prva konferencija na koju sam išao kad sam bio na Cambridgeu i tada su britanski parlamentarci i novinari raspravljali o tome. Bilo je to 2012. i to je još uvijek globalna rasprava koja se vodi u europskim institucijama. Ursula von der Leyn je otvorila nedavno konferenciju o toj temu. Ekonomski rast je i apartmanizacija obale, no pitanje je tko ima korist od toga. Meni je to bitno, ne samo zelena tranzicija, već što jednakije društvo, zato radimo i solarizaciju ustanova primjerice imat ćemo uštedu od 50 000 eura. U takve projekte želimo uključiti građane. Poanta razvoja je da se podiže kvaliteta života građana, održivi razvoj koji omogućuje i budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe. Ne želim da Zagreb i Hrvatska budu intelektualna provincija, o svemu tome se priča na zapadu.
Kako surađujete s premijerom?
U nekim ok, u nekim drugim lošije. Suradnja je dobra oko sredstava iz Fonda solidarnosti, to je dobra odluka Vlade da se ne ide u vraćanje u prvobitno stanje nego i na poboljšanje. Bilo je to riskantno jer je bilo malo vremena i nije bilo lako, no uspjeli smo zajedničkim snagama. Na temama kao što su državne inspekcije recimo Sveti duh nismo zadovoljni. Svakodnevno je bilo inspekcija. Nezadovoljan sam i oko povećanja cijene vode, moj je direktor pogriješio i smijenjen je za razliku od Plenkovićevih direktora javnih poduzeća za koje nema smjene.
Zašto je Bandićeva pročelnica za financije koja je pisala fiktivne proračune i dalje čvrsto sjedi u svom sedlu?
Ona je jedna od rijetkih koja je vd, ona je javno upozoravala u medijima o proračunima, profesionalna je i pokazala je profesionalnost i lojalnost.
Zašto je ugovor s Pripuzom za milijun eura veći nego za vrijeme Bandića?
ne znam o kojem se ugovoru priča. Stalno to kvazi političari govore, no razlikuje se broj ugovora i konzumacija tih ugovora. Zbog DKOM-a sam morao potpisati ugovor s Ciosom za biootpad, no nismo ga puno konzumirali. Više je novca otišlo u Cios grupu u vrijeme Bandića.
Tromici treba dati još jedan mandat da uspije pokositi travu.