Rješenja koja bi olakšala da građani prežive gospodarsku krizu Vlada
još nije donijela, a prijedlozi ekonomista kojima bi im pomogle lokalne
uprave su poput riječi bačenih u vjetar.
Zbog nedjelje na burzu
Plana nema, a ni ideje tko je odgovoran da ga napravi. Uz krizu, i
neradna nedjelja utjecala je na to da se na burzi poveća broj
nezaposlenih prodavača. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno
se u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji traži 269 prodavača. Kad oni dobiju
posao ostat će ih još gotovo tri tisuće koji ga čekaju. Ekonomisti
smatraju da je spas za radna mjesta, a time i punjenje proračuna,
ulaganje u industriju. Nitko od njih ne zna koje su to grane
industrije. Predsjednik Gospodarske komore Zagreb Zlatan Fröhlich
kaže da su najisplativija poduzetništva kojima možemo konkurirati i na
svjetskom tržištu.
– Mi moramo prodavati pamet. U Zagrebu bi dobro došle informatičke
tehnologije, poput Ericssona Nikole Tesle, koji svoje znanje prodaje
stranim tvrtkama, te farmaceutska industrija – kaže Fröhlich. S
obzirom na to da jake tvrtke koje bi “uletjele” na strano tržište ne
nastaju preko noći, Fröhlich predlaže da se podupiru izvozno
orijentirani projekti. Slično razmišlja i zagrebački pročelnik za
gospodarstvo Ladislav Prežigalo.
– Stvaranje jake industrije kakvu je Zagreb imao 1990. je nemoguće jer
za to nema novca. Prije su jake tvrtke poput Chromosa, Končara, Plive i
Bratstva zapošljavale 40 tisuća ljudi, dok ih sada u tvrtkama takvog
kalibra radi oko pet tisuća. Ostaje nam da pomažemo dobre projekte.
Najveću šansu na tržištu imaju prehrambena i tehnička industrija – kaže
Prežigalo.
Traže novac i prostor
U proračunu su za ovu godinu 20 milijuna kuna izdvojili za pomoć
obrtnicima i malim poduzetnicima. Ako bude dobrih projekata, za pomoć
će u proračunu naći još novca. Sada im zahtjevi za potporu stižu iz
svih branši podjednako. U njegovu Uredu primijetili su, kaže Prežigalo,
da većina njih traži prostore i novac za opremu.
– Za kvalitetan rad potrebna je skupa oprema. Zahtjeve za njezinu
kupnju dobivamo od bravara i frizera do privatnih zubara i laboratorija
te informatičara – kaže Prežigalo.
RECESIJA Što proizvoditi u Zagrebu i u što ulagati da bi se smanjila nezaposlenost
