U božićno vrijeme u srednjem su se vijeku izvodili igrokazi koji su prikazivali Isusovo rođenje. A prve jaslice pripisuju se svetom Franji Asiškom, koji ih je postavio 1223. Bile su žive, a uloge su, baš kao i u igrokazima, imali ljudi i životinje. Tridesetak godina poslije u samostanu Fussen u Bavarskoj pojavile su se prve jaslice s figuricama, onakve kakve su se udomaćile u našim domovima. No tradicija postavljanja jaslica i nije toliko stara, na Trgu svetog Petra u Vatikanu pred božićno drvce prvi ih je 1982. postavio papa Ivan Pavao II.
Drvo, glina, keramika, bronca, guma, plastika, pamuk... neki su od materijala od kojih su izrađeni primjerci figura članova Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica, koje sve do kraja došašća možete besplatno razgledati u Muzeju grada Zagreba. Za postav nazvan "Jaslice pod zvijezdama" vrijedni članovi udruge tijekom godine izrađivali su umjetničke prikaze Isusova rođenja, i to raznim stilovima, od tradicijskog do modernog. Premda su im svima zajednički likovi Isusa, Djevice Marije i svetog Josipa, po svemu drugome znatno se razlikuju.
Izložene su jaslice u košari, u cijelosti izrezbarene od drveta, s figurama izrađenima od pamuka, ali i one heklane, pa i prikaz svete obitelji u betlehemskoj zvijezdi izvezen čipkom na platnu ili pak triptih s anđelima, djelo Marije Grgić Daković, u kojemu dvije krajnje slike čine krila. U postavu možete vidjeti i kako bi izgledalo Isusovo rođenje da se dogodilo u Dubrovačkom primorju ili pak Zagorju, a najveći je izložak "I Franjo se poklonio", rad predsjednika udruge Perice Novosela. Koristio je figurice iz firentinskog atelijera, a posebno se, kaže, posvetio sceni.
– Naglasak je na detaljima, od lampica koje predstavljaju zvjezdano nebo do trave ili drveća, a najveće probleme mi je stvarala fontana jer je voda nepredvidiva i sama pronađe svoj put – objašnjava. Dolazi, dodaje, iz tradicionalne obitelji iz Gornje Bistre, a doma se, napominje, uvijek držalo do baštine i običaja. – Ljubav prema jaslicama pak rodila se još devedesetih godina, i to zahvaljujući Večernjem listu. Uz novine smo dobili jaslice na papiru, koje sam doma s tatom lijepio i slagao, a onda sam se kasnije u životu počeo intenzivnije baviti njihovom izradom – govori Novosel, koji u svom fundusu danas ima više od 90 primjeraka nastalih u posljednjih pet godina. Plan mu je, kaže, do Božića doći do brojke od stotinu, a ističe i kako izrada jaslica za njega nije "adventski hobi".
– Kod nas u kući izložene su cijelu godinu, i to posvuda, a kako i ne bi bile s obzirom na moju kolekciju. Jedino ih nemamo u kuhinjskim ormarićima – smije se ekonomist dodajući kako mu je izrada jaslica svojevrsna terapija nakon napornih radnih dana i svakodnevnog stresa. Za postavljanje je ponekad dosta svega nekoliko minuta, ali kompliciranije verzije zahtijevaju sate priprema, a primjerak kojim se predstavlja na međunarodnoj izložbi "100 Presepi" u Vatikanu izrađivao je od kolovoza.
– Potrebno je puno kreativnosti, ljubavi i strpljenja, ali i mira. No jaslice se zapravo mogu izraditi i u samo pet koraka te od svega što vidimo u svojoj okolini – ističe Novosel, koji će svoje znanje zainteresiranima prenijeti i na radionici koja će se u muzeju u Opatičkoj održati 21. prosinca. Koristit će se prirodni materijali poput drva, mahovine i kamena te figurice poznatog talijanskog proizvođača, a oni koji ne mogu doći na edukaciju savjete za izradu jaslica kod kuće pronaći će na njegovim profilima na društvenim mrežama.
Radovi članova udruge gostuju i u općini Bistra, predstavljaju se u Gradskoj knjižnici u Zaboku, a u petak se otvara i izložba u galeriji Turističke zajednice Dugog Sela. Eksponata im ne nedostaje jer se u 20 godina djelovanja doista puno radilo. Udrugu je osnovao pokojni profesor Josip Barlek, viši kustos Etnografskog muzeja, a danas broji stotinjak članova. – Većinom su to ljudi starije životne dobi, a trudimo se privući i mlađe pa smo postali aktivni i na društvenim mrežama. Glavni nam je cilj da tradicija jaslica ne izumre, posebice jer je riječ o našem nematerijalnom kulturnom dobru – zaključuje predsjednik Perica Novosel.
