Gostujuća izložba Hrvatskog muzeja turizma iz Opatije Hrvatska jadranska kupališna baština dolazi u Muzej grada Zagreba od12. kolovoza do 13. rujna. Nudi presjek samih početaka kupališta nastalih na jadranskoj obali te daje uvid u promišljanja i nastojanja tadašnjeg generalnog direktora Južnih željeznica Friedricha Julius Schülera, koji je ogromnim ulaganjima ostvario plan stvaranja klimatskog lječilišta i morskog kupališta u Opatiji, računajući s povećanim brojem korisnika usluga novoizgrađene željeznice
na relaciji Beč-Rijeka-Beč.
Povezanost sjevernog Jadrana željeznicom utjecala je na gospodarski i turistički razvoj luka i gradova sjevernog Jadrana, pa se kao etablirani turistički centri javljaju Opatija, Volosko, Crikvenica, Mali Lošinj i drugi. Hotel Kvarner u Opatiji (izgrađen 1884. god.) najstariji je hotel na našoj obali. Bila je to i prva turistička investicija stranog kapitala.
Prvi dolasci na more vezani su uz lječilišni turizam zbog prirodnih ljekovitih čimbenika (more, sunce, zrak, mediteransko raslinje ...) u čijem je sklopu izgrađen i kupališni paviljon. Lječilišna, odnosno turistička klijantela dolazi iz srednjoeuropskog prostora.
Opatija je bilježila najveći rast turističkog prometa, 1899.godine u njoj je boravilo 14.865 turista s ostvarenih 333.000 noćenja. Domaće stanovništvo vrlo se brzo prilagođavalo novoj djelatnosti, prvotno iznajmljujući vlastite kuće i postelje, a zatim i ulažući, pa domaći kapital ima udio u izgradnji restorana, pansiona, hotela, kupališta i drugih sadržaja. U turističkim mjestima počinju se otvarati pošte, ljekarne, knjižare, pojačava se lokalni prijevoz ...
Osnivaju se i društva za uljepšavanje mjesta, koja okupljaju domaće pionire turizma. Zadatak im je bio pošumljavanje, uređenje šetnica na kojima se postavljaju klupe, kandelaberi, kante za smeće, izgradnja kupališta te turistička promidžba.
Prva kupališta na Jadranskom moru gradili su najpoznatiji arhitekti toga doba. Razlikovala su se po namjeni, veličini, materijalu od kojeg su građena, po konstrukciji, po položaju na kojem su izgrađena, po arhitektonskom stilu ... Pula je svoje prvo javno kupalište, usidreno na drvenoj platformi, dobila davne 1865. godine. Do kraja 19. stoljeća izgrađeno ih je još četri, pa tako i Vojno kupalište s školom plivanja, izgrađeno 1886. godine.
Opatija je svoje prvo kupalište, Angiolinu, dobila 1884. godine, a do kraja stoljeća imala ih je ukupno šest. U zadnjem desetljeću 19. stoljeća kupališta su izgrađena i u Poreču, Lovranu, Rijeci, Kraljevici, Crikvenici, Novom Vinodolskom, Rabu, Zadru, Splitu i Dubrovniku. U razdoblju od sredine 1870-ih godina pa do kraja 19. stoljeća, izgrađeno je ukupno 26 kupališta.
