Procvjetala dvorišta, školske klupe i navijačke tribine motivi su nekih od fotografija kojima je obogaćen virtualni fundus Muzeja susjedstva Trešnjevka. Projekt je to koji je 2018. pokrenula udruga BLOK u suradnji s partnerima, a gradi se prilozima svih koji su u kvartu živjeli, radili, školovali se ili provodili slobodno vrijeme.
– Fundus trenutačno broji oko 530 objavljenih artefakata, a još ih je više na našim računalima, u različitim fazama obrade – kažu u Muzeju susjedstva. Materijali su, dodaju, organizirani u šest tematskih zbirki, kultura, urbanizacija, povijest rada, sport, odgoj i obrazovanje te Crvena Trešnjevka, a reakcije susjeda jako su dobre, što dokazuje i broj prikupljenih eksponata.
VEZANI ČLANCI:
– Svoje uspomene stanovnici donose tijekom cijele godine, a neki se vraćaju i više puta, kada pronađu nove fotografije, odjevne predmete iz bivših trešnjevačkih tekstilnih tvornica, sportske medalje, uspomene s radnog mjesta, školske listove i pohvalnice – govore.
Đaci iz 3. b i primanje u pionire
Fotografiju vrta obiteljske kuće na Horvaćanskoj cesti fundusu je priložila Nada Kerovec, rođena Žilić, a na slici iz 1963. stoji okružena cvijećem koje je njezin djed uzgajao i prodavao na Dolcu. Vrt je, kako navodi, uvijek bio okupan mirisima, a u pozadini se vidi i polje kukuruza na prostoru na kojemu se danas nalaze zgrade.
Iz iste je obitelji i fotografija 3. b razreda Osnovne škole Horvati, koji je pohađala Darinka Žilić, teta Nade Kerovec. Snimljena je u dvorištu tijekom školske godine 1938./39., a učiteljica na fotografiji je Zora Lovrak, supruga književnika Mate Lovraka. Škola je sagrađena 1897., podsjećaju u Muzeju susjedstva, šezdesetak godina poslije promijenila je naziv u OŠ "Braća Ribar", a danas ponovno nosi ime Horvati.
Vremena bezbrižnosti, igre i smijeha prisjetio se i Boris Fabian, koji je trešnjevački virtualni fundus obogatio mnoštvom fotografija iz obiteljskog albuma. Snimljene su uglavnom na Knežiji, gdje je njegova obitelj živjela od kasnih šezdesetih do ranih osamdesetih godina prošloga stoljeća, a pažnju u kolekciji privlači i fotografija nastala u stanu na Vitasovićevoj poljani u povodu primanja u pionire 1976.
VEZANI ČLANCI:
Brojni materijali vezani uz trešnjevačke izviđače pak našli su se u fundusu zahvaljujući Zdravku Crnkoviću Crnome. Bivši je voditelj Odreda izviđača Jarun, koji je osnovan prije 40 godina i imao je oko 170 članova, a i danas je aktivan u zajednici.
Jarunska skupina ljubitelja prirode, ističu u Muzeju susjedstva, nastala je diobom tadašnjeg Odreda izviđača "Milan Špalj" koji je djelovao i na području Srednjaka, Rudeša, Prečkog i Ljubljanice, a u zbirci uniforma, ljetopisa, iskaznica i priznanja posebno se ističu amblemi s akcije Tragom trešnjevačkih spomenika (TTS), koju je svake godine organizirala druga grupa. Crnković se prisjeća i kako je šetnja uključivala rješavanje tematskih testova te obilazak 17 spomenika i ploča posvećenih NOB-u.
A da su se kvartom orili navijački povici: "Heja, heja" svjedoči fotografija s košarkaške utakmice koja je snimljena 1973. godine u netom sagrađenoj Sportskoj dvorani Trešnjevka. Nazvana je Kutijom šibica upravo zbog gužve navijača, među kojima su na fotografiji i dvije prijateljice, Jelka Krmpotić i Javorka Pangerčić, rođena Markus, koje su često odlazile na utakmice i bodrile Košarkaški klub Lokomotiva, danas znan kao Cibona.
Pripremaju i izložbu o sportašicama
Inspirirani takvim prilozima fundusu, pokretači projekta pozivaju i na otvaranje izložbe "Trešnjevačke igračice: crtice iz sportske povijesti kvarta" u galeriji Nova BAZA, koje je zakazano za 24. travnja. Nadaju se, ističu, da će i njezin postav potaknuti susjede da nastave obogaćivati sportsku zbirku fundusa te da će ona ove godine poprilično narasti, kao i da će mnogi i dalje rado zaviriti u ladice i ormare kako bi pronašli vrijedne eksponate iz drugih segmenata života kvarta.
– Čini nam se da ljudima bude drago kada vide da se njihove osobne uspomene izvlače iz zaborava i uklapaju u širu sliku, pridružuju uspomenama drugih radnica, ljudi koji su doputovali na Trešnjevku iz raznih dijelova zemlje trbuhom za kruhom, bivših đaka, pionira, izviđača, sportašica. Vjerujemo i da vide važnost očuvanja naslijeđa koje službene institucije često zaobilaze, a potječe od samih stanovnika – poručuju iz Muzeja susjedstva.
