Protiv Tržnica vode se ukupno 33 spora koje su pokrenuli obrtnici. Potvrda je stigla i iz Holdinga. U 19 sporova obrtnici od Tržnica traže priznavanje prava vlasništva ili naknadu štete, a u 14 sporova tuže ih zbog neosnovanog poskupljenja najma lokala iz 2004.
Povreda pravičnog suđenja
U siječnju ove godine Ustavni sud trgovcu Ivici Musiću priznao je povredu prava na pravično suđenje koji vodi zbog poskupljenja najma lokala. Musić je prije nekoliko godina najprije dobio spor na Općinskome sudu da bi ga u drugostupanjskom postupku izgubio. Uložio je ustavnu tužbu koju je Ustavni sud usvojio te je ta odluka dostavljena Županijskome sudu. On bi presudu trebao preinačiti, a hoće li tako i biti, ostaje vidjeti.
Druga skupina sporova, kojima obrtnici od Tržnica traže priznavanje vlasništva ili isplatu uloženog novca, ima znatno ozbiljnije implikacije za Holding zbog potencijalnih odšteta. Tržnice su od 1987. do sredine 1990-ih s obrtnicima sklapale ugovore koji su za potonje bili iznimno nepovoljni. Iako su obrtnici (ovisno o veličini lokala) za izgradnju ili dogradnju plaćali između 15 i 60 tisuća njemačkih maraka, nisu postali vlasnici, nego su im Tržnice ponudile zakup.
Nametnulo se logično pitanje zbog čega su obrtnici pristajali na tako nepovoljne ugovore. Kažu da su ih Tržnice nudile po modelu “uzmi ili ostavi“. Treba imati na umu da je tijekom privatizacija 1990-ih velik broj građana ostao bez posla pa je zakup prostora mnogima bio slamka spasa. Tada nije bilo trgovačkih centara i gotovo sav maloprivredni život odvijao se na tržnicama zbog čega su kažu, bili spremni na bilo kakve uvjete. Tržnice su počinile ključnu pogrešku zbog koje nije nastupila zastara za navedene sporove: prema ugovorima o zajedničkom udruživanju osam dana od završetka svih radova na izgradnji objekata trebalo je napraviti konačni obračun svih troškova ulaganja uz obavezu podmirenja razlike međusobnih dugovanja i potraživanja. To se do danas nije dogodilo pa ugovori nisu do kraja izvršeni. Zbog toga su obrtnici i mogli pokrenuti privatne tužbe. U sudskim postupcima građevinski vještaci utvrdili su da su iznosi izgradnje lokala višestruko preplaćeni u odnosu na tadašnju tržišnu cijenu izgradnje roch-bau objekata.
Lani u studenom Općinski sud donio je prvu nepravomoćnu presudu prema kojoj Tržnice Zagreb Agromlinaru moraju isplatiti 32.786 eura zajedno sa zateznim kamatama od 1993. do danas zbog ulaganja u lokal na Branimirovoj tržnici. Sud je utvrdio da je ugovor ništavan u dijelu odredbe prema kojoj su Tržnice vlasnik, a uloženi novac bespovratan. Drugi obrtnik s tržnice na Volovčici (podaci poznati redakciji) izgubio je istu tužbu na Općinskome sudu, no lani u ožujku Županijski sud je uvažio prigovor zaključivši da ugovor između Tržnica i obrtnika ima sve elemente ortačkog ugovora.
Moguće revizije postupka
Postane li to rješenje pravomoćno, obrtnici koji su prije izgubili tužbe, moći će zatražiti reviziju. Tijekom postupaka utvrđeno je i da Tržnice nikada nisu bile vlasnici čestica na kojima se nalaze tržnice – vlasnik je u većini slučajeva Grad Zagreb. Kako sporovi oko utvrđivanja vlasništva još traju, gotovo sve čestice na kojima se nalaze zagrebačke tržnice imaju zabilježbu spora čime se koče eventualne ambicije Grada za obnovom, dogradnjom pa i prodajom zemljišta.
Treba reći da je velik broj obrtnika u posljednjih 25 godina propao ili su posao prepustili drugima. Postoje i slučajevi u kojima su obrtnici vlasnici kućice, a Tržnice imaju pravo prvokupa u slučaju prodaje, no ti su ugovori sklapani nakon sredine 1990-ih.
>> 'Imamo peticiju za ostanak Tržnice Borongaj s više od 1000 potpisa'
Hm, ovi sa slike mi ne djeluju baš kao ekipa koja je stezala pojas.