Dok se mnogi Zagrepčani bore kako bi svakodnevno imali bilo kakvo jelo na stolu, istovremeno raste i svjesnost o nužnosti zdrave prehrane i izbirljivost u odabiru namirnica za jelo. Tako ih se sve veći broj odlučuje na bezmesnu prehranu, osobito među studentima. Svjedoče o tomu i vegetarijanski jelovnici, koji će biti uvedeni u sve studentske menze od 1. veljače što je, kazao nam je Bernard Marić, voditelj programa prehrane u SC-u, rezultat peticije za uvođenjem bezmesnih jelovnika u sve javne ustanove, koju je još prije godinu dana potpisalo više od 3000 studenata i građana. Do tada će se studenti vegetarijanci kao i prije snalaziti birajući bezmesne namirnice u mesnim jelovnicima, što se svodi na juhe od povrća, rižu, restani krumpir, salate, voće i prihvatljivi "fast food", dodao je.
Kako u prosječnoj potrošačkoj košarici građani sve više mjesta daju uglavnom jeftinijim mesnim zamjenama, prerađevinama od soje, mahunarki i žitarica - pahuljicama, ljuspicama, odrescima, umacima, paštetama, salamama, cjelovitom zrnju i brašnu, pa čak i mlijeku i siru - tim su proizvodima i gotovo svi supermarketi napunili svoje police. "Billa" i "Superkonzum" uvrstili su i posebnu policu s makrobiotičkim namirnicama, poput algi, i gotovim jelima koja se samo trebaju podgrijati.
Neki zagrebački ugostitelji također su prepoznali ove trendove i proširili svoje jelovnike novim jelima. Tako je sljemenski "Okrugljak", poznat po mesnim specijalitetima, odnedavno uveo i posebna jela bez mesa. Za predjelo nude juhu od prosa za 20 kn, kao glavno jelo tofu s povrćem ili "seitan a la wild" s prilogom od cjelovite riže, svako po 60 kn, a za desert kolač od pšenične krupice za 20 kn. Još više sličnih jela nudi i "Din Don" na Iblerovu trgu i restauracija "Lucija" u poslovnom centru "Buzinu", u kojem se može objedovati jeftinije nego u "Okrugljaku". Ondje juha od soje stoji 12 kn, a cijena glavnog jela, poput bezmesnih lazanja, ražnjića ili odreska od seitana ili tofua s prilogom, kreće se između 30 i 40 kn. Slične su cijene i u isključivo vegetarijanskim restauracijama-klubovima "Zdravljak Nova" u Ilici i "Sirionu" u Derenčinovoj ulici, u kojima se često održavaju seminari i radionice o zdravoj prehrani i kuhinji. "Mala kavana", pak, uz piće nudi i tzv. zdrave kolače bez jaja. Povećavan je i broj maloprodajnih trgovina zdravom hranom u Zagrebu, kojih je trenutno dvadesetak.
Pobornici zdrave prehrane osnovali su i 1997. Zagrebačku vegetarijansku udrugu i časopis "Vegenovu". Predsjednica i glavna urednica Jasna Duspara kaže kako je u akciji njihova časopisa, koja traje već nekoliko godina, do sada u Zagrebu popisano oko 1500 adresa kućanstava, čiji su se članovi deklarirali kao vegetarijanci, a od ukupnoga hrvatskog stanovništva deklarirano ih je oko 1,5 posto. Otprilike je 4-5 posto onih koji su prihvatili važnost zdrave prehrane. Oni koji se smatraju vegetarijancima mogu se prijaviti na kućnoj adresi ili na Internet stranici udruge, a moguće je postati i njezinim aktivnim članom, te uz godišnju članarinu od 50 kn ostvarivati cjenovne popuste u mnogim prodavaonicama zdrave hrane. Među domaćim poznatim osobama vegetarijanci su i Mateo Cetinski, Goran Karan, Blaženka Leib, Gorana Mavrović i Tanja Tušek.
I. Kovač
