Partner u projektu Paromlin, inicijativa za širenje kvartovske kulture, upravitelj infrastrukture... Zadaće su to Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, ustanove čije je osnivanje nedavno potvrdila Gradska skupština. Trebala bi osvježiti način organizacije zagrebačke kulturne scene, no neki su se zapitali i zašto se osniva, odnosno po čemu će se razlikovati od onoga za što je zadužen Gradski ured za kulturu i civilno društvo.
Inicijativa iz programa razvoja
Novi prostori kulture, stoji u odluci o osnivanju, bavit će se pripremom i organizacijom te predstavljanjem kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Organizirat će i radionice, tribine, predavanja, manifestacije, konferencije i stručne skupove. Cilj im je i da kultura postane dostupnija, a sadržaj raznolik, te da se ostvari bolja suradnja s organizacijama civilnog društva. "Inicijativa za osnivanje javila se tijekom procesa izrade Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030. u kojem je izravno sudjelovalo više od 50 umjetnika, kulturnih djelatnika i drugih stručnjaka.
Analize su ukazale na problem nedovoljno razvijene i nedovoljno decentralizirane kulturne infrastrukture, odnosno potrebu da se izgrade novi objekti te da se za njih, kao i za neke postojeće, osiguraju adekvatni organizacijski i programski modeli kako bi se osiguralo da što veći broj stanovnika Zagreba ima odgovarajući pristup kulturi i da može zadovoljiti svoje kulturne potrebe", stoji u objašnjenju odluke, a dodaje se i kako trenutačno ne postoji ustanova za objedinjeno upravljanje programima u gradskim prostorima, organizacijama civilnog društva i privatnim inicijativama.
>>VEZANI ČLANCI:
Poseban je naglasak na razvijanju kulture u četvrtima, a u imenu se odaje i funkcija upravljanja prostorima koji će, ističe se, u idućem razdoblju biti rekonstruirani i adaptirani kao kulturni i društveni centri za različite namjene. U gradskoj upravi kažu kako se poslovi resornog ureda i nove ustanove ni na koji način ne poklapaju. Glavna zadaća centra, ističu, jest obavljanje kulturne djelatnosti, odnosno organizacija programa i upravljanje prostorima za kulturu, a gradska administracija, dodaju, takve poslove ne radi.
– Umjesto da za svaki novi prostor osnivamo ustanovu, što je gotovo u pravilu bila dosadašnja praksa, ova će ustanova upravljati s više prostora na različitim lokacijama. Tu, primjerice, spadaju društveno-kulturni centar na Črnomercu, gdje je djelovalo bivše Kino Kalnik, novi galerijski prostor u Draškovićevoj ili interkulturni centar na lokaciji bivše Tržnice Trnje – objašnjavaju u Gradu.
Napominju i da će ustanova u Paromlinu biti zadužena za funkcioniranje društveno-kulturnog centra, odnosno za multifunkcijsku dvoranu, galeriju, konferencijske, radioničke i druge prostore te ondje organizirati razne programe i podupirati rad ostalih korisnika. Programi koji su fokusirani na jače uključivanje građana u kulturni život u neposrednoj lokalnoj zajednici provodit će se pak kroz projekt "Zagrebački kvartovi kulture".
Mogla bi to ispasti super stvar
Na čelu ustanove bit će ravnatelj s upravnim vijećem od tri člana, pri čemu će dva birati gradonačelnik, a jednog budući djelatnici. Privremeni ravnatelj do objave javnog natječaja bit će Hrvoje Laurenta koji nam je kazao kako će o projektu više moći govoriti kada ustanova bude i službeno upisana u sudski registar. A u Gradu se nadaju da će to biti brzo jer tek nakon upisivanja u registar i prilaganja statuta centra Skupštini može biti raspisan natječaj.
A što o novoj ustanovi kažu dionici kulturne scene? Podsjećajući na niz inicijativa koje su se pokušale baviti kvartovskim, ali i napuštenim kulturnim prostorima, Ivana Popović Nikolić, organizatorica projekta Ilica: Q'Art, ističe kako se nada da će ova izići kao dobra priča.
>>VEZANI ČLANCI:
– Jako je važno da centri kulture budu nositelji aktivnosti u kvartovima jer u tom se konceptu uključuju i Grad i mladi poduzetnici iz kulturnih djelatnosti. Nova ustanova trebala bi sazvati sve inicijative ili pojedince koji imaju što reći po tom pitanju te zajedno napraviti koncept kako bi željeli da izgleda kulturno lice Zagreba u smislu uporabe prostora koji su trenutačno zapetljani u odnosu državnog, gradskog i privatnog vlasništva – napominje.
Vanja Radovanović, suradnik Centra za kulturu Trešnjevka i član uredništva projekta Mapiranje Trešnjevke, smatra da je priča oko Novih prostora još dosta općenita, ali da može ispasti super stvar.
– Sviđa mi se što je težište na kvartovima jer neki nemaju svoje centre za kulturu, a ponegdje ti centri prioritiziraju druge djelatnosti ili nemaju adekvatne prostore. Zbog toga puno aktivnosti i ne stigne do šireg kruga ljudi. Uz nešto bolju financijsku podlogu i koordinaciju događanja s vlasnicima prostora, sigurno se može postići puno više za kulturu u Zagrebu – objašnjava.
>>VIDEO: Berlinska sinagoga gađana je molotovljevim koktelima
