Zagreb će za tri godine dobiti sasvim novi Institut Ruđer Bošković (IRB). Doslovce.
Potkraj prošle godine, naime, najveći projekt Instituta "Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu" (O-ZIP) uvršten je u Operativni program Europske komisije za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine pa će tako dobiti 55 milijuna eura kojima će kompletno obnoviti čitavu infrastrukturu, renovirati većinu od dvadesetak zgrada, laboratorija te dograditi sveukupno oko pet tisuća kvadrata prostora.
Napredne tehnologije
– Uložit ćemo i u nabavu vrhunske sofisticirane opreme koja će služiti za razvoj istraživanja i komercijalizaciju znanja u domaćoj i stranoj industriji. Ideja je da kroz O-ZIP ojačaju oni dijelovi Ruđera koji su znanstveno najbolji u Hrvatskoj, a istovremeno imaju veliku mogućnost suradnje s gospodarstvom, zbog čega će taj projekt biti i samoodrživ – objasnio je ravnatelj Instituta dr. sc. Tome Antičić te dodao da će samom obnovom zgrade biti energetski učinkovitije pa će time i cijena mjesečnog održavanja, koja sad iznosi oko milijun kuna, biti za 30 posto manja.
Fokus projekta je na biomedicinskim znanostima, naprednim tehnologijama i materijalima, moru i okolišu, te informatici i računalnoj znanosti. Projekt je odobren, kažu u IRB-u, taman prije 65. rođendana, koji ta znanstvena ustanova slavi ove godine, pa je i obnova zbog dotrajalosti cijeloga kompleksa od 130 tisuća četvornih metara bila nužna. Odvijat će se pod nadzorom konzervatora, budući da je kompleks, sagrađen prema nacrtu arhitekta Kazimira Ostrogovića 1950., pod zaštitom Ministarstva kulture.
– Osim zgrada pod zaštitom je i hortikultura, kao spomenik parkovne arhitekture. Središnji dio kompleksa ne smijemo dirati – kazala je predsjednica Povjerenstva za strukturne fondove na IRB-u dr. Ivanka Jerić.
I za akcelerator čestica
Tako će Zavod za molekularnu medicinu potpuno srušiti i sagraditi nove prostore ne bi li njegovim djelatnicima omogućili bolje radne uvjete.
– Stalan je problem s vlagom u zgradi pa smo nedavno morali mijenjati i krov – rekao je Oliver Vugrek, predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu, koji trenutačno provodi InnoMol projekt, u sklopu kojeg razvijaju i inovativne terapije i lijekove za liječenje ključnih bolesti današnjice, poput tumorskih oboljenja. Nove će prostore i najmoderniji akcelerator čestica dobiti i zaposlenici Zavoda za eksperimentalnu fiziku, gdje, među ostalim, ispituju detektore koji se razvijaju i ugrađuju u prostore švicarskog instituta CERN.
– Trenutačno radimo na akceleratoru iz 1962. godine, koji je 1987. došao kod nas. No, da bismo pružili maksimum, ne možemo raditi na staroj tehnologiji – rekao je predstojnik zavoda Milko Jakšić.
Da bismo pružili maksimum u znanosti, ne možemo raditi na staroj tehnologiji
predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku
Dio kompleksa uz samu Bijeničku cestu predviđen je za otvaranje javnosti kao svojevrstan znanstveni park pa bi se tamo mogao smjestiti i kip Ruđera Boškovića, koji stoji u unutrašnjosti, a nadaju se da bi se u sklopu parka mogao postaviti i kip Nikole Tesle iz Masarykove.
– Ideja je da se i na visoki vodotoranj dogradi stakleni panoramski lift pa bi na vrhu bio i vidikovac – kaže Jerić te dodaje da preostaje izraditi studiju izvodljivosti te potkraj godine raspisati arhitektonski natječaj.
