Program Zagreba na Savi ovih se dana predstavio široj javnosti – prvi su je čuli akademici, a nakon njih i arhitekti pozvani na predstavljanje projekta i radionicu u Društvu arhitekata Zagreb (DAZ) prošlog tjedna.
Izazov za urbaniste
Ideja je da se obrana od poplave premjesti s postojećeg gradskog nasipa duljine 50 kilometara južnije na oteretni kanal Sava-Sava (produljeni kanal Sava-Odra) čime bi se zaštitila područja oko Zaprešića i Ivanje Reke. Nasip time gubi sadašnju funkciju čime se oslobađa oko 300 hektara zemljišta u središtu grada što je ogroman prostorni izazov za urbaniste.
– Iznimno smo zainteresirani, ali strahujemo da se inicijativa ne ugasi kao i brojne prije nje. Do finalnog rješenja proći će godine, no sustavno ćemo pratiti što se događa i održavati radionice da stav struke bude jedinstven. Osobno bih na nasipu napravio parkove. Ne vjerujem da će se desna obala urbanizirati jer bi Zagreb u tom slučaju mogao narasti do dva i pol milijuna stanovnika – rekao je predsjednik DAZ-a Teo Budanko. Projekt bi nastajao u etapama kroz 15 godina. Važan je i energetski potencijal jer predviđa gradnju višenamjenskog hidrotehničkog sustava Zaprešić, hidroelektrane Prečko i ustave Lučko te četiri male hidroelektrane Jarun, Savica Šanci, Petruševec i Ivanja Reka. Uz hidroenergetsku stepenicu Sisak središnja godišnja proizvodnja energije mogla bi biti 630 gigavat sati što odgovara iznosu od 25 posto godišnje potrošnje Zagreba, a sve iz obnovljivih izvora energije. Zbog toga ga nazivaju prvim zelenim projektom u Hrvatskoj. Zaštitit će vodocrpilišta i sniziti razine podzemnih voda na koje utječe produbljivanje korita Save zbog izgradnje pet hidroelektrana u Sloveniji.
Ništa bez javnosti
– Koliko će projekt doista stajati pokazat će studija izvodljivosti kroz 18 mjeseci za koju smo od EU dobili milijun i pol eura. Naša je procjena da bi iznos mogao biti 1,4 milijarde eura – rekao je Leo Penović, direktor HEP-ova Razvoja višenamjenskih nekretninskih projekata i voditelj projekta. Pojašnjava da bi se do 400 milijuna eura moglo dobiti od prodaje energije ili koncesije energetskih objekata na Savi, a ostatak iz fondova Europske unije, no projekt mora imati podršku javnosti. Sava bi postala plovna od granice do Siska za riječne kruzere i izgradila bi se riječna luka u Velikoj Gorici povezana na plovni put Rajna-Majna-Dunav.
>>Radovi na Savi mogu početi tek za četiri godine
