Zagrebački HSLS održao je u ponedjeljak ujutro konferenciju za novinare na kojoj su uputili kritiku na prijedlog izmjena i dopuna zagrebačkog GUP-a. Dotaknuli su se uz to i tužbu Grada prema Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA). "Prijedlogom novog GUP-a najavljuju izgradnju tri mosta preko rijeke Save, koji bi trebali biti završeni; za tri godine tzv. istočni Jarunski most, za četiri godine tzv. zapadni Jarunski most, a za sedam godina most u Savskoj Opatovini.
Kojim čarobnim štapićem bi oni to postigli i tko još može povjerovati u grandiozna obećanja tih falschspielera nakon tri četvrtine njihovog mandata?", stoji u priopćenju HSLS-a u kojem su spomenuli i neka druga, navode, obećanja Grada.
"Prije samo tri godine obećavali su nam da će zatvoriti Jakuševac, ali ga nisu zatvorili. Još gore, na njemu su se dogodila dva odrona, od kojih je jedan završio tragično. Obećali su da će količinu miješanog komunalnog otpada smanjiti na samo 25% u odnosu na zatečeno stanje, nisu niti blizu tom rezultatu. Obećali su 17 novih parkova u 17 gradskih četvrti, nema nijednog novog. Obećali su povećati broj domova za starije. Nisu održali obećanje. Dovršen je jedan, čija izgradnja je već bila počela kad su došli na vlast.
Obećali su da će odgovorno upravljati gradskom imovinom. I tu su zakazali. To se najbolje vidi po stanju ratnih skloništa u našem gradu, a opasnost od općeg rata nije bila veća još od 1962. godine i kubanske krize. Prema izvještaju Državnog ureda za reviziju, od 84 skloništa u vlasništvu Grada Zagreba, njih deset je poplavljeno i neupotrebljiva su, a za preostalih 74 nema nikakvih podataka o njihovom stanju.
Obećali su i odgovorno upravljati gradskim tvrtkama, pa je GPZ – opskrba izgubila preko 80% prihoda. Oni nikad nisu upravljali ničim sličnim glavnom gradu naše domovine, upustili su se u nešto za što nisu bili spremni, zato stanje u Zagrebu i jest takvo. No, neka se samo razmeću obećanjima, time će otvoriti oči još većem broju građana našeg grada , zaključio je Alen Lochert.
Komentirali su i tužbu upućenu prema HERA-i. "Kako to da se nisu žalili 2020. kada su nakon provedenog HERA-inog natječaja uz zadržavanje Zagreba i Bjelovara postali opskrbljivač za još 11 distributivnih područja (Rijeka, Samobor, Koprivnica….) ? Jedan od gubitnika tada je bio i Energo iz Rijeke. Tvrtka koja se bavi opskrbom plina od 1852, pa nitko u našem javnom prostoru nije suzu pustio zbog njihova gubitka, niti su se propitivali učinci liberalizacije tržišta.
Četiri godine nakon početka liberalizacije plinskog tržišta situacija se potpuno promijenila. Energo je vratio opskrbu Rijeke u obvezi javne usluge u svoj portfelj, a GPZ-Opskrba nije samo izgubila osvojena distribucijska područja, nego i Zagreb. Da tragedija bude potpuna, pametnjakovići u GPZ- Opskrbi se nisu ni javili za ostala distribucijska područja, a u Zagrebu im nije bila dovoljna opomena kada su u prethodno poništenom natječaju ponudili višu cijenu za Grad Zagreb.
Opskrba je tržišna, a ne komunalna djelatnost. Nešto se tu pita i konkurenciju. Čak ni uz priliku izlaska na popravni ispit (ponovljeni natječaj) koji im je omogućila HERA to nisu uspjeli shvatiti. Objašnjenje gradonačelnika da sa ponuđenom cijenom od 10,2 eura po MWh je GPZO jedva na nuli jednostavno ne pije vodu, jer kako onda objasniti da su pozitivno poslovali sa dosadašnjom cijenom od 9,6 eura po MWh", pitaju se HSLS-ovci u priopćenju.
"Kako objasniti da su se ponude za ostala distribucijska područja kretala između 0,68 eura i 0,93 eura po MWh ?
Danas skoro mjesec dana nakon ovakvog lošeg scenarija za Zagrebačku plinaru hladne glave možemo si postaviti neka logična pitanja:
1) Ako uvjeti natječaja nisu bili u redu, zašto se GPZ Opskrba nije žalila na te uvjete u propisanom roku ?
2) Zašto se na prvom natječaju nije ponudila cijena od 10,2 eura, za koju tvrde da je potrebna za pozitivno poslovanje (umjesto 10,9 eura po MWh) ?
3) Jesu li ti uvjeti bili prihvatljivi kad je GPZO pobjeđivala u natječajima ?
Kako god bilo, netko je Tomaševiću i njegovim ljudima odavno trebao objasniti da je plinsko tržište u EU, dakle i Hrvatskoj, potpuno liberalizirano. I da su javni natječaji u kojima se bori cijenama, a ne ispraznim političkim govorima i teorijama zavjere – svetinja !", izjavio je Kristijan Jelić.
VEZANI ČLANCI:
