neprocjenjivo

Zavirite u trezor s najstarijim predmetima hrvatske povijesti

depo muzeja (1)
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
1/6
18.03.2013.
u 19:00

Najznačajniji dokument Državnog arhiva je Grbovnica Kraljevine Slavonije, a tu je i Hrvatsko-ugarska nagodba

Iza debelih vrata u hladnom i mračnom trezoru Državnog arhiva složeno je na tisuće dokumenata starih nekoliko stoljeća, a prolaz između polica podsjeća na labirint papirne građe dugačak 23 kilometra. Tek nakon deset minuta dolazi se do dobro zaključanog trezora u kojem su smješteni najstariji predmeti hrvatske povijesti. Za zbirku je zadužen samo jedan čovjek, načelnik odsjeka za starije arhivsko gradivo Ladislav Dobrica.

Izlažu se samo replike

Ti predmeti toliko su stari da svaki put kad ih netko izvadi iz kutije napravljene posebno za njih postoji opasnost da se oštete, pa nikad i nisu izloženi, već u slučaju da budu posuđeni u sklopu neke izložbe budu izrađene replike. Tamo je i škrinja koja je sam početak današnjeg arhiva, a izrađena je početkom 16. stoljeća, kada se pojavila potreba za čuvanje spisa i isprava Kraljevine Hrvatske. Tako je zaključkom Hrvatskog sabora pronotar Ivan Zakmardi dao izraditi posebnu škrinju od hrastovine, u koju su bile pohranjene sve isprave.

– Najznačajnijim dokumentom smatramo Grbovnicu Kraljevine Slavonije, na kojoj se prvi put 1496. prikazuje kuna u grbu. Vrijednost joj se ne može procijeniti jer je osiguravajuće kuće nemaju s čime usporediti – rekla je zamjenica ravnatelja Vlatka Lemić.

Ono što gotovo nikada ne daju izvan arhiva je Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868., a posebno je zanimljiva tzv. Riječka krpica, papirić koji je nalijepljen preko originala kojim je tadašnja Rijeka prepuštena Budimpešti.

Broš Milke Trnine

Većina predmeta koji pripadaju muzejima dobro su skriveni u njihovim depoima, uglavnom zbog manjka izložbenog prostora. Muzej za umjetnost i obrt posjeduje broš koji je pripadao opernoj pjevačici Milki Trnini. Kustosica zbirke metala Arijana Koprčina prepričala je da je broš Trnina dobila na poklon od ruskog cara Nikole II. nakon nastupa u njemačkom veleposlanstvu 1896. u Rusiji. Prema oblikovanju, kaže Koprčina, pretpostavlja se da se radi o odlikovanju.

Komentara 2

Avatar arcanius
arcanius
21:08 18.03.2013.

po slikama ispada da Hrvatski državni arhiv ima 4 predmeta ili je fotograf koristio film u fotoaparatu pa je bilo premalo snimaka..... u doba kad na najjeftiniji mobitel stane 200 slika vi nama servirate 4.... bravo majstori!

RZ
rzaradic
19:15 18.03.2013.

Neprofesionalnost na djelu!!! 1. Ne postoji "Državni arhiv". Navedeni dokumenti i škrinja nalaze se u Hrvatskom državnom arhivu. 2. Vlatka Lemić nije zamjenica, već ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva.. Na novu dužnost došla je prije mjesec-dva..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije