Među prvima je u Zagrebu napravila vertikalne zidove koji izgledaju kao biljni tepih. Darija Breitenberger, naime, već nekoliko godina njeguje mali zimski vrt na balkonu svoga stana na 16. katu zgrade. Prezadovoljna je, kaže, jer je postigla ono što je htjela – zelenu oazu u vlastitome domu.
– Na balkonu imam 70-ak biljaka, ali i dovoljno prostora za sjesti, popiti kavu i uživati u pogledu – pohvalila se te dodala da su vertikalni zidovi, osim što su estetski zanimljivi, i korisni jer osiguravaju zvučno-toplinsku izolaciju.
A vraćanje prirode u urbanizirana naselja u gradu je, čini se, sve popularnije.
Edukacija djece
I Alenka Delić, profesorica s Arhitektonskog fakulteta, uredila je vlastiti urbani vrt na petom katu zgrade. Grašak, mahune, špinat, blitva i razni začini biljke su kojim je oplemenila svoj balkon. Upravo o načinima implementiranja zelenila u sivilo zgrade predaje svojim studentima.
– Nisam mislila da ću se jednog dana time baviti. Počela sam kad smo živjeli u stanu na Malešnici gdje sam posadila lozu koja je toliko gusto izrasla da nije propuštala kišu, a u dnevnoj je sobi uvijek bilo tri do četiri stupnja hladnije nego u ostalim prostorijama – kazala je Delić.
Projekt urbanih mini visećih vrtova, inovativan i jedinstven u Hrvatskoj, pokrenula je zadruga “Martinov plašt” kako bi se educirala djeca u najranijoj dobi.
Dugoročno se isplati
– Želimo proširiti ove vrtove u vrtiće i škole kako bismo poučili djecu ekologiji te zdravoj prehrani. Izrađeni su od prozirnog materijala da djeca vide što se događa i ispod površine zemlje – objasnila je Anđelka Bunić iz zadruge Martinov plašt te dodala da će prvi takav vrt biti otvoren 11. studenoga u vrtiću “Dobro drvo” u Strojarskoj ulici.
Mini vrtovi bit će unutar prostora i korisni su, kaže, za djecu jer djeluju terapijski, razvijaju im sva osjetila, a potiču i druženje.
– I odraslima koji žive u stanovima savjetujemo da investiraju u mini viseće vrtove jer se to dugoročno isplati – istaknula je A. Bunić.
