Uzuri je prva oprezno, ali hrabro krenula u istraživanje. Zatim je ostatak klana afričkih lavova krenuo njušiti mirišljave jelke kao da među njima postoji neka tajna veza, a s jednakim žarom među grančice s iglicama uvlačili su se i kineski leopard te serval. Prema svemu sudeći, stanovnici divljeg srca grada kojima je jutros podijeljeno vazdazeleno drveće koje je okićeno stajalo u Zoološkom vrtu tijekom Polarnog adventa, bili su oduševljeni ovom "poslasticom". Tradicija je to koja se ondje njeguje već 10 godina a smreke, jele i borovi novo su privremeno mjesto dobili u nastambama bizona, afričkih lavova, kineskog leoparda, servala, lemura i merkata.
- Iz godine u godinu zimzelenim se drvcima najviše oduševljavaju afrički lavovi. Pamtimo prvi susret Lea s drvcima. On se satima valjao i koturao s drvcem. To je bilo jako zanimljivo za gledati. I naše bizonice sjajno reagiraju na drvca. Iako su već gospođe u godinama, drvca u njima rasplamsaju mladenački duh. Koturaju ih rogovima, vrte, žvaču… Mačke obožavaju igru s drvcima, trljaju se o njih i uživaju u njihovu opojnom mirisu. Bizonice su drvca iskoristile za živahnu igru, a potom gricnule nutritivno bogate iglice. Merkatima i prstenastorepim lemurima drvca su poligon za traženje hrane. Merkati su među grančicama tražili kukce, a prstenastorepi lemuri brusnice - kazala je Ivana Kovarik Antonović, zoologinja u maksimirskom zvjerinjaku, dodajući kako iz godine u godinu daju ih istim životinjskim vrstama.
Mačkama su drvca uvijek odlična igračka. One se s njima cijeli dan igraju, trljaju o njih, odgovara im njihov miris i to im predstavlja užitak.
- Kada gledamo afričke lavove, kineskog leoparda i servala kako se zabavljaju s jelama i smrekama, pronalazimo sličnosti između njih i kućnih mačaka. Svim mačkama, koje god veličine bile i bez obzira jesu li domaće ili divlje, miris smole je neodoljiv. Papkarima i kopitarima božićna su drvca poslastica. Mogu ih probati grickati i pojesti. Crnogorična stabla koja rastu u Hrvatskoj, ne mogu im naštetiti. Drvca su bogata nutritivno, imaju vitamin C i razna eterična ulja, a čak se kaže da su prirodni antiparazitik za probavu velikih papkara i kopitara. Među našim papkarima i kopitarima kojima se mogu poslužiti borovi, smreke i jele, su bizoni, deve i ljame. Drvca stavljamo i u vanjske nastambe merkata i prstenastorepih lemura, ali u ta drvca skrivamo njihove poslastice. Tako im drvca postaju poligon za traženje hrane. Merkati između grančica traže kukce, a prstenastorepim lemurima među iglice skrivamo brusnice - govori zoologinja.
Podjela raskićenih božićnih drvaca životinjama dio je enrichmenta, odnosno obogaćivanja njihova životnog prostora.
- U sklopu tog programa osmišljavamo razne načine kako životinje poticati na prirodno ponašanje stavljajući pred njih razne izazove i otvarajući im razne prilike. Svaka životinjska vrsta ima svoje specifičnosti, pa isti predmet kod različitih vrsta pri obogaćivanju njezina životnog prostora koristimo na drugačiji način. U osmišljavanje tih aktivnosti svoje znanje i kreativnost ulažu naši zoolozi, nutricionisti i timaritelji. S dijelom tih aktivnosti upoznajemo i posjetitelje kako bismo im predstavili što sve uključuje kvalitetnu skrb za životinje koje ne žive u svojem prirodnom staništu. Posebno su im zanimljive naše aktivnosti vezane uz bundeve, darove i božićna drvca. - rekao je Damir Skok, ravnatelj ZOO-a.
Dok se raskićena božićna drvca daruju životinjama, sa šetnica i paviljona vrta skida se rasvjeta koja je Polarnom adventu davala poseban blagdanski ugođaj. Budući da je tijekom Polarnog adventa u vrt bio slobodan ulaz za stanovnike Sisačko-moslavačke županije, svaki drugi posjetitelj manifestacije došao je iz te županije. Tijekom prošle godine ZOO je posjetilo 380.000 ljudi.
- Pravila redovito usklađujemo s mjerama i preporukama epidemiologa, pa se ljudi u Divljem srcu grada osjećaju sigurno. Želja nam je da ih ove godine bude i više nego prošle, te da se približimo broju od 480.000 koliko smo posjetitelja imali 2019. godine prije nego što je u Hrvatsku stigla epidemija novog koronavirusa - rekao je Skok.
