Brojni borci za ljudska prava zgroženi su činjenicom da Leica tako svečano obilježava obljetnicu osnutka države koju često prozivaju za kršenje ljudskih prava. Leica je tvrtka koja se u prošlosti višekratno iskazala na tom polju: poznati su "Leicini vlakovi slobode" kojima je osnivač tvrtke Ernst Leitz između 1933. i 1939. iz nacističke Njemačke izvukao na tisuće Židova, radnika svoje tvornice te njihove rodbine i prijatelja, šaljući ih na fiktivna zaposlenja u Leicina predstavništva u svijetu (New York, Hong Kong)
Inače, Leica je poznata po raznim prigodničarskim "posebnim izdanjima" svojih kamera, namijenjenim kolekcionarima, kojima se obilježava i ovo i ono, pa nije ni čudo da su se odlučili za obilježavanje obljetnice uspostave NR Kine, za što imaju i te kakav razlog.
Naime, građanski rat u Kini i uspostavu komunističke države kao fotoreporter pratio je legendarni Henri Cartier-Bresson, poznat po tome što je koristio isključivo 35-milimetarsku Leicu. Među njegovim fotografijama iz Kine koje su obišle svijet bila je i ona Mao Ce Tunga kako se penje na govornicu da bi proglasio Narodnu Republiku Kinu – a kao i sve Cartier-Bressonove fotografije, i ona je snimljena Leicom.
Stoga Leica sa svoja dva posebna aparata ne obilježava toliko trijumf kineskih komunista koliko trijumf svog fotoaparata, pa su se u moru prigodničarskih posebnih kamera, eto, našle i dvije (analogna i digitalna) "komunističke".
Što se čudite pa Kina je poslje amerike najjača svjetska velesila, nije čudno da im se hoće malo ulizat u dupe... sve je to $$$