U veljači i ožujku vrhunac epidemije

Protiv gripe se ima smisla cijepiti sve do kraja siječnja

Gripa cijepljenje
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
12.01.2016.
u 10:00

Gripa može potaknuti srčani i moždani udar

Nekoliko stotina građana oboljelo je od gripe otkad je uoči Božića ta sezonska virusna bolest potvrđena u Hrvatskoj. Idućih tjedana oboljet će znatno više ljudi, jer epidemija gripe ide prema svome vrhuncu u veljači i ožujku, pad se očekuje u travnju, a prestanak početkom svibnja.

Rizik i mjesec dana poslije

Tko se želi cijepiti protiv gripe, još može to učiniti jer cijepljenje se provodi u razdoblju od sredine listopada do kraja siječnja. Protutijela se počnu stvarati već nakon tjedan dana, a u maksimalnim razinama stvore se nakon dva tjedna i ostaju takva oko 24 tjedna.

– Cjepiva još ima, samo u centralnom skladištu još je oko 700 doza, a po potrebi se može nabaviti još. Svatko tko se želi cijepiti protiv gripe može se obratiti HZJZ-u, kako pojedinci tako i ordinacije – poručuje epidemiolog dr. Bernard Kaić iz HZJZ-a.

Virus influence svake se godine genetski drastično promijeni, pa ne vrijedi ona narodna o stjecanju imuniteta ako se bolest preboli. Zato na cjepivu protiv influence radi najviše ljudi na svijetu otkad postoje zarazne bolesti, napominje virusolog dr. Vladimir Draženović iz HZJZ-a, voditelj Nacionalnog centra za influencu Svjetske zdravstvene organizacije.

– Gripu neki doživljavaju kao prehladu, ali gripa izaziva strahovito puno komplikacija i to je specifično kod gripe u odnosu na sve druge respiratorne bolesti. Osim respiratornih, tu su i znatno povišen broj moždanih i srčanih udara za vrijeme sezone gripe. Virusi gripe, naime, zbog svoje fiziologije odljepljuju aterosklerotske plakove iz krvnih žila i dovode do embolije, a embolija je zapravo moždani udar. Puno ljudi koji završe na transplantaciji srca preboljelo je perikarditis upravo zbog gripe. Pokušali su je prehodati. Međutim, ona vas baca u krevet i napravi veliku štetu organizmu. Zato postoji preporuka da se svatko tko može cijepi protiv gripe – govori dr. Draženović.

Ne odnosi se to samo na kronične bolesnike, trudnice, starije osobe i zdravstvene radnike koji su svakodnevno u doticaju s oboljelima, ističe.

– Kod nas je stvorena fama da je cijepljenje za starije i bolesne, što je totalno pogrešno. Tko se želi zaštititi i ne želi izgubiti mjesec dana, taj se cijepi, jer imunitet drastično padne u mjesec dana nakon preboljele gripe i kad ona prođe bez komplikacija. Osoba je nakon dva tjedna gripe podložnija svim drugim bolestima, i bakterijskim i drugim respiratornim, a svake godine cirkulira stotinjak raznih virusa prehlade – kaže dr. Draženović. Ispitivanja kineziološkog fakulteta u Njemačkoj pokazala su da zdravi sportaši mjesec dana nakon preboljele gripe imaju deset posto reduciran plućni kapacitet, a tri mjeseca 20 posto reduciran mišićni tonus.

38.500 smrtnih slučajeva

– Zato Nijemci cijepe sportaše. I u Hrvatskoj se redovito cijepe sportski klubovi, veleposlanstva, piloti Croatije Airlinesa, menadžeri... Svi koji ne žele izgubiti mjesec-dva vremena – ističe dr. Draženović i napominje da je u SAD-u i preporuka da se cijepe svi od šest mjeseci starosti nadalje jer se smatra da je cjepivo protiv gripe jedna vrsta civilizacijske tekovine od koje svatko može imati samo koristi, a nikako štete.

Kako se navodi u smjernicama za cijepljenje ove sezone u Europi, posljednji podaci upućuju na to da je u Europskoj uniji 25-100 milijuna ljudi zaraženo virusom influence svake godine. Od toga se oko 38.500 smrtnih slučajeva događa svake godine, i to većinom u starijih osoba iznad 65 godina. Smrtnost, ozbiljne komplikacije, izostajanje s posla i smanjena produktivnost rezultirali su, izravno ili neizravno, da gripa dovodi do godišnjeg ekonomskog troška u EU između 6 i 14 milijardi eura. 

>> Od tri tipa virusa gripe u Hrvatskoj oboljelih 118, još nije epidemija 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?