– Glavni nam je cilj broj poginulih na cestama smanjiti za polovicu – vrlo je jasno u utorak na konferenciji za medije u prostorijama PU zagrebačke poručio Davor Posilović, načelnik sektora policije. Objasnio je da su kao referentnu godinu uzeli 2010., kada je u prometnim nesrećama poginulo 88 osoba, što bi značilo da je cilj da 2020. godine na cestama ne poginu više od 44 osobe.
Biciklistička infrastruktura
– Sadašnje stanje sigurnosti u prometu na cestama najpovoljnije je u posljednjih više od 50 godina. Prošle godine poginule su 63 osobe, a ne tako davne 1990. čak 245. U prvih šest mjeseci ove godine poginule su dvije osobe manje u odnosu na prvih šest mjeseci 2013. – zadovoljan je Posilović.
Na cestama najčešće pogibaju pješaci i vozači motocikala, a zbog povećanja broja biciklista, javlja se problem u odnosu vozača bicikala prema pješacima i vozačima ostalih vozila.
– I jednima i drugima problem je nedostatke biciklističkih staza i trakova, kojih nema dovoljno ili nisu dobro povezani. Najčešći prekršaji biciklista su vožnja po nogostupu i obilježenom pješačkom prijelazu, a najčešći prekršaji drugih vozača prema biciklistima zaustavljanje i parkiranje na biciklističkim stazama, koje pješaci nerijetko koriste za kretanje – govori Posilović.
Prema karti s označenim raskrižjima u Zagrebu na kojima se prometne nesreće najčešće događaju logično se ističu raskrižja, na kojima se kreće najveći broj vozila. Time se samo potvrđuje zakon velikih brojki – što je veći broj sudionika na prometnicama, to je i veći broj prometnih nesreća.
– Što je veći broj motociklista na cestama, to je i veći broj prometnih nesreća, a tome smo svjedoci već godinama. Isto tako nesreće s težim nesrećama događaju se na prometnicama na kojima se vozila kreću većim brzinama – zaključio je Posilović.
Četiri puta manje očevida
Već je godinama na prvom mjestu po broju obavljenih očevida zbog gustoće prometa rotor u Remetincu, na kojemu se broj obavljenih očevida u posljednjih deset godina ipak smanjio, i to čak četiri puta. Razlog su kontrole prometa koje policija provodi gotovo svakodnevno.
Slavonska avenija, Avenija Dubrovnik, Ilica i Vukovarska ulica i u prvoj su polovici ove godine, kao i niz godina prije, među najopasnijim prometnicama u gradu.
Na prometnicama u Zagrebačkoj županiji nema mjesta na kojima se događa tako velik broj nesreća kao u Gradu Zagrebu. Na autocestama se izdvajaju tri poteza dužine od jednog kilometra na kojim se dogodio nešto veći broj nesreća, koje su zbog brzine kretanja vozila završile težim posljedicama. Na 63. kilometru autoceste A3 poginulo je troje ljudi, baš kao i na čvoru Zaprešić na A2. Najviše očevida, 29, obavljeno je u Ulici maršala Tita u Zaprešiću.
Nije humano govoriti o unesrecenim preko brojki vec je nuzno obratiti vise paznje u obavljanju prometa.Biciklisti se na primjer u slalomu voze medu pjesacima po tratoarima-i niko ih u tome ne ogranicava.Nadalje biciklisti se voze preko zebri i ako po propisima preko zebre moraju sici sa bicikla i gurati ga.Nadalje kada ste ljudi vidjeli da netko nocu vosi bicikl sa svijetlom-to ne nepoznanica ,a niko ih ne kaznjava da bi ih se stavilo u red.Ima ih sve vise u prometu-i bas zato bi trebalo da postuju prometne propise.