- Bačve uranija u Institut Ruđera Boškovića sigurno nisu donijela djeca iz obližnjeg vrtića. Postoje i ulazne i izlazne fakture i vrlo se lako može doći do odgovornih osoba - kazao je Pavle Kalinić, pročelnik za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba komentirajući pronađene bačve nuklearnog materijala u Institutu.
Dodao je da policija mora hitno utvrditi kako su one tamo završile i tko je za to odgovoran i da je strašno što čak ni oni nemaju informacije što se sve nalazi po privatnim i javnim skladištima pa do infomacija o raznoraznim opasnim bačvama doznaju tek iz medija.
- Nakon kraha industrijalizacije ostali su razni materijali koje nitko nije zbrinuo. Problem je i što mi ni danas nemamo informacije što se sve prevozi po ulicama - istaknuo je Kalinić. Državu smatra odgovornom što još nije odredila lokaciju i uredilka skladište takvog opasnog otpada za koji se jedno vrijeme spominjala lokacija Dvora na Uni.
- Taj problem nije riješila ni prijašnja država ni ova. S tim se nije pozabavila ni sadašnja vlada, a teško da će ga riješiti i buduća jer je problem u nocu - kazao je Kalinić podsjetivši da bi se na toj lokaciji trebao uskladištiti i opasni otpad iz Nuklearke Krško nakon njenog zatvaranja.
Kalinić nije štedio Vladu ni oko neulaganja u proučavanja potresa. Naime, Ured je Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u sklopu kojeg je i odjel koji se bavi proučavanjem potresa donirao dvije nove seizmološke postaje za praćenje podrhtavanje tla na području grada.
- To je posao države no budući da oni ne ulažu morali smo sami uložiti oko 1,2 milijuna kuna. Do prije nekoliko godina imali smo samo dva seizmografa pa smo prije nekoliko godina prvo kupili dva i sada još dva, a kupili smo i četiri akcelerografa - kazao je Kalinić. Novi seizmografi postavljeni su na lokacije Lobor i Ozalj.
- Uz postojeće četiri postaje Zagreb, Puntijarka, Kalnik i Moslavačka gora, zagrebačka mreža sad ima ukupno šest seizmoloških postaja, što ju čini relativno gustom mrežom, a Zagreb optimalno pokrivenim seizmološkim postajama - rekao je Kalinić.
Ivo Allegretti, voditelj seizmološke službe Hrvatske rekao je da su u Zagrebu prošle godine zabilježena 409 potresa, a ove 127.
- Seizmograf ne može predvidjeti ni upozoriti na potrese već oni služe za stalno praćenje tla i izradu karte o njihovoj jačini što potom koriste građevinci kod projektiranja građevina. Zagreb se nalazi na sličnom području kao i grad L'Aquili koji je potres zadesio 2009. i u kom se poginulo 308 osoba, oko 50 tisuća osoba je ostalo bez domova, a oštećeno je 10 tisuća zgrada - kazao je Allergeti. Dodao je da je gradnja po pravilima ključ sigurnosti od potresa i da se uz poštivanje struke i normi zgrade neće olako sruštiti.
Iz Ureda su istaknuli da svi zapisi potresa sa svih zagrebačkih seizmoloških postaja u realnom vremenu dolaze i u Ured za upravljanje u hitnim situacijama. Dodali su da su ove godine za PMF nabavili i četiri akcelerografa koji će biti postavljeni nakon terenske analize lokacija.
