S vječnim ledom na svojoj površini, 800 milijuna kilometara udaljen od Sunca, Jupiterov satelit Europa ne čini se privlačnim mjestom za život. Ipak, upravo na tom satelitu, drže NASA-ini znanstvenici, mogli bi postojati uvjeti za život. Ispod zaleđene površine Europe nalazi se, naime, golemi ocean s vodom koji upravo ledena površina štiti od radijacije iz svemira. Kada se tomu dodaju i znatni izvori energije, podmorski vulkani te potvrđena prisutnost ugljikovih spojeva koji čine biološku osnovu za život, velika je vjerojatnost kako bi se na Europi mogao naći neki oblik života. Upravo zbog toga američki Kongres odobrio je NASA-i dodatna sredstva za istraživanje ovog Jupiterova satelita.
– Već dugi niz godina znanstvenici razmišljaju na koji način istražiti Europu koja je prva na listi mjesta gdje bi se, unutar našeg solarnog sustava, mogao pronaći život. Sada se planovi počinju realizirati, a letjelica bi prema Europi mogla krenuti 2022. godine – kaže Ante Radonić, voditelj planetarija Tehničkog muzeja u Zagrebu.
Europa je znanstvenicima zanimljiva ne samo zbog velikog oceana u kojemu se nalazi više vode nego je ukupno ima na našem planetu već i zbog činjenice da je energetski potencijal ovog satelita izuzetno velik. Naime, iako je Europa znatno udaljena od Sunca, Jupiter svoj satelit koji kruži oko njega privlačnom silom "savija i rasteže" pri čemu se oslobađa energija. Uz to, teleskopom Hubble pronađena su područja na južnoj hemisferi Europe gdje na površinu izbijaju veliki gejziri tople vode.
Nadu u pronalazak nekih oblika života na Europi daje i činjenica kako se ispod površine krutih dijelova satelita nalaze velika podzemna jezera nastala topljenjem leda zbog topline koja dolazi iz središta Europe. Prema procjenama znanstvenika, u ovim se podzemnim jezerima nalazi više vode nego ih je u sustavu Velikih jezera na području SAD-a i Kanade.
Iako je Europa već desetljećima poznata kao mjesto gdje bi se mogao pronaći prvi oblik života u svemiru, za sada ga još nikada nije posjetila niti jedna letjelica. Problem leži u činjenici da bi slanje konvencionalne misije s robotskom posadom na površinu satelita bilo izuzetno skupo, a i tehnički je upitno na koji bi način roboti mogli probušiti kilometrima debeo sloj leda kako bi došli do oceanske vode. Sada NASA planira pristupiti na nešto drukčiji način ovome problemu.
– Godinama se pokušava dokučiti na koji način obaviti istraživanja Europe, a sada su znanstvenici došli do ideje koja cijelu stvar znatno pojednostavljuje. Naime, letjelica koja bi mogla ići prema Europi neće sletjeti na satelit, niti će kružiti oko njega. Zbog određenih tehničkih poteškoća za tako nešto trebalo bi previše goriva. Umjesto toga, letjelica će kružiti oko Jupitera, ali će svojom putanjom prolijetati vrlo nisko nad površinom Europe. U nekim slučajevima i samo tridesetak kilometara iznad njezine površine. I tada će pokupiti sve ono na što naiđe, uključujući i vodu koju gejziri izbacuju iz utrobe Jupiterova mjeseca. Ako ispod leda ima života, velika je vjerojatnost kako će se analizom prikupljenih uzoraka pronaći njegovi tragovi – kaže Radonić.
Ako se ostvare sadašnji planovi NASA-e, pa letjelica prema Jupiteru i Europi krene tijekom 2022. godine, na svoje bi odredište, Jupiterovu orbitu, mogla doći za osam godina putovanja, tijekom 2030. Procjene govore da bi u sljedeće tri godine mogla 45 puta blisko nadletjeti Europu, prikupiti uzorke i izvršiti cijeli niz snimanja čije će podatke poslati na Zemlju. I ovako pojednostavljena misija, bez spuštanja na površinu Jupiterova satelita, financijski je vrlo zahtjevna. Prve procjene govore kako bi ukupno mogla koštati više od 2 milijarde dolara. Već sada NASA tvrdi kako to i nije pretjerano velik novac ako se uzme u obzir koje bi sve podatke misija mogla poslati te koliko će znanost napredovati razvojem novih sustava koji će biti ugrađeni u letjelicu. Svoj zahtjev za odobravanjem inicijalnih sredstava Kongresu obrazložili su i usporedbom kako im je od svakog poreznog obveznika u SAD potrebna "jedna šalica kave" kako bi izveli ova istraživanja.
Prvo zeleno svjetlo, kao i prvi novac namijenjen specifično za ovu misiju, znanstvenici NASA-e su dobili. No cijeli je projekt još u povojima. I to u toliko ranoj fazi da NASA još nema punu predodžbu koje će sve instrumente ugraditi u letjelicu za nadlijetanje Europe, kao što nemaju ni predodžbu kako će ta letjelica izgledati.
– NASA je pozvala znanstvenike iz cijelog svijeta da pošalju svoje prijedloge što postaviti u letjelicu i kakve bi sve podatke ona trebala slati na zemlju – kaže hrvatski astronom.
Znanstvenici se ne nadaju da će već u prvim nadlijetanjima Europe pronaći neosporni dokaz života u svemiru. Veliki uspjeh bio bi i kada bi analiza pare koju će letjelica prikupiti u nadlijetanjima pokazala prisutnost aminokiselina koje su osnova života. Za sve više od toga trebalo bi poslati prikupljene uzorke na Zemlju, što je u ovome trenutku nerješiv problem. Naime, ni s Marsa, koji je znatno bliže Zemlji od Jupitera i Europe, još nikada nisu na naš planet stigli uzorci, pa se mogućnost fizičkog istraživanja leda ili pare s Europe još ni ne uzimaju u obzir. Taj dio istraživanja rješavat će neke nove generacije znanstvenika, no velika stvar će biti i ako se "na daljinu" utvrdi prisustvo života u svemiru. Da se potvrdi ono što tisuće ljudi već godinama nagađaju. Da nismo sami.
>> Prekrasne stare NASA-ine fotografije na aukciji za 500.000 funti
Ma i na Jupiteru se lakše živi nego u Hrvatskoj.