Električnim se automobilima od samih početaka kao najveći grijeh isticala premala autonomija, odnosno mala kilometraža koju mogu prijeći s jednim punjenjem baterije. Na tome su dosta radili i proizvođači automobila i proizvođači baterija pa danas na tržištu već imamo više automobila kojima bez problema možemo, primjerice, iz Zagreba do Opatije, dok će do Splita dostajati jedno dopunjavanje baterije. Bez obzira na to, valja realno kazati da je električarima primaran teren onaj gradski, za koji su i zamišljeni kako štetnim emisijama ne bi dodatno opterećivali gradska središta. Također, u gradskom su ritmu i dnevne relacije manje pa i automobil sa skromnijom autonomijom prosječan vozač nema potrebu puniti više od jednom do dvaput tjedno. Razumljivo, za električni auto za grad najprirodnije je da bude malen, eventualno kompaktan ako se njime služi obitelj. Takav bi mali automobil, prirodom stvari, trebao biti i povoljniji. I tako dolazimo do idealnog gradskog automobila: malog električnog modela. No, vozač koji prati ovakav slijed misli razočarat će se već prvog dana pretraživanja ponude novih električnih automobila. Naime, već će mu prvoga jutra ponestati materijala za pretraživanje. Iako je najprirodnije da su električni automobili gradski, takvih je modela najmanje u ponudi baš svih proizvođača, a neki ni ne nude male gradske električare.
Krenimo redom po popisu najjeftinijih električnih automobila u Hrvatskoj. Iako automobili s našeg popisa jesu najjeftiniji strujići, oni baš i nisu jeftini. Prva je na tom popisu Dacia Spring R45, koja sa svojih 45 konjskih snaga i dosegom deklariranim na 230 kilometara stoji 167.500 kuna. Skromnim dimenzijama – duga je tek 373 te je 162,2 cm široka – uz vozača može povesti još tri osobe. U prtljažnik prima 290 litara. Na fotografijama djeluje veće, no zapravo je to pravi mali gradski automobil, dizajniran tako da djeluje moderno i robusno. Što se tiče deklariranog dosega, realno ovdje možete računati na 155 kilometara između dva punjenja (iako se u službenim podacima navodi da u isključivo gradskom režimu doseg može biti i 295 km), baterija je kapaciteta 26,8 kWh. No, kako smo i rekli, prosječnom vozaču gradskog modela to će dostajati za tri dana. Kako je Spring – Dacijin prvi električni automobil predstavljen prije dvije godine – primarno gradski model, razumljiva je i njegova maksimalna brzina od 125 km/h. S ovom cijenom, prodaje se odlično na svim tržištima.
S cijenom od 179.250 kn slijedi Smart EQ Fortwo. On raspolaže s 82 konjske snage. Deklarirani mu je doseg 160 km pa realno valja računati na 100 km. Kapacitet baterije mu je 16,7 kWh, a brzinski je maksimum postavljen na 130 km/h. Ovaj gradski dvosjed dug je 269,5 cm te je 166,3 cm širok. Prtljažnik obujma 260 litara za tako je mali automobil impresivan, a prostora dovoljno ima i u putničkoj kabini. Smart EQ Fortwo dostupan je i u kabriolet izdanju, uz doplatu od oko 25.000 kuna.
Ispod 200.000 kuna s cijenom od 194.900 kn na našem je tržištu još samo jedan model – Renault Twingo E-Tech Electric. Kako je razvijan rame uz rame sa Smartom, i tehnikalije su mu slične. Razvija 82 konjske snage, deklarirano nudi 190 km dosega. Realno, možete računati na 130 km u hladnijem dijelu godine. U dužinu Renault Twingo E-Tech Electric broji 361,5 centimetara, a širok je 164,6 cm. Zapremnina njegova prtljažnika iznosi 174 l.
I taj trojac čine gradski auti. Četvrti na popisu karavan je MG5 s cijenom od 257.713 kn. Raspolaže konkretnijom snagom, 177 konja, a uz bateriju kapaciteta 46 kWh deklariran je na 320 km dosega. Realni doseg stoga bi mu trebao biti 260 km. S prtljažnikom koji prima čak 479 litara i prostranom putničkom kabinom, MG5 nije gradski, već je to pravi obiteljski automobil. Uz to, naše tržište tradicionalno voli karavane pa ostaje vidjeti hoće li se hrvatskim vozačima svidjeti i ovaj, kineski karavan na struju.
Naš top 5 najpovoljnijih električara zaokružit će Mazda MX-30. Stoji od 261.990 kn, nudi 145 KS i deklariranih 200 km doseg (realnih 170 km). Djeluje malo za kompaktni crossover dug 439,5 cm i širok 184,8 cm, no Mazda je procijenila da je bolje u automobil ugraditi manju bateriju – i tako ga ne opterećivati većom težinom i višom cijenom – s obzirom na to da prosječan europski vozač dnevno prevali manje od 50 kilometara. Kod ovog je modela naglasak na užitku u vožnji i – dizajnu. Jasno to kazuju dvokrilna vrata, ali i upotreba pluta u interijeru.
Na hrvatskom popisu najjeftinijih električnih automobila slijede MG ZS EV (262.271 kn, 177 KS, 320 km dosega), Opel Corsa-e (od 262.352 kn, 136 KS, 359 km dosega), Fiat 500e (od 265.900 kn, 95 KS, 190 km dosega), Mini Cooper SE (od 274.444 kn, 184 KS, 234 km dosega), Hyundai Kona Electric (od 274.990 kn, 136 KS, 305 km dosega)… Pogledamo li svih deset izdvojenih modela, samo ih šest spada u gradski segment. Jedan je kompaktni karavan, a preostala tri su kompaktni crossoveri. Ne treba posebno naglašavati da bi nastavak popisa činili SUV modeli i limuzine, mahom veći i skuplji auti. Vratimo se na trenutak na najjeftiniji električni model Spring i njegovu cijenu od 167.500 kn. Prije tri godine na tržištu se pojavio Škodin prvi električni model, Citigo e iV. Doslovno se samo pojavio i odmah je nestao. Cijena početnog modela iznosila je 123.214 kn (uz ranu rezervaciju s popustom od 14.400 kn) pa su rekordno brzo razgrabljeni svi raspoloživi primjerci. Nakon toga, električni Citigo više nije bio u ponudi. Šteta, jer taj je model ogledni primjerak onoga što bi zapravo trebao biti električni automobil. Skromnih vanjskih dimenzija, odlično iskorištenog i mudro osmišljenog interijera, okretan na skućenim gradskim ulicama, Citigo e iV, uvjereni smo, prodao bi se u onoliko primjeraka koliko bi ga bilo moguće plasirati na tržište. Pogotovo u vrijeme dodjele državnih poticaja na kupnju električnih vozila, kad se još može računati na "poklon" u visini 40% vrijednosti vozila. Drugo je pitanje koliko je tako niska cijena (bila) isplativa proizvođaču, ali tko je početkom 2020. kupio električni Citigo definitivno je napravio dobar posao.
Kako je Škoda s električnim Citigom mogla ići na tako nisku cijenu? I to prije tri godine, kad su električni auti u prosjeku koštali još više nego danas... Kako bismo to pojasnili, valja gledati pozadinu, a nju diktira Europa. Točnije, Europska komisija koja je proizvođačima automobila propisala visoke kazne ne spuste li na određenu razinu količine ugljikova dioksida koje emitiraju njihovi automobili. A te se količine ne gledaju pojedinačno po modelu automobila, već ukupno za čitavu gamu nekog proizvođača. Najbrži način da se čitavoj gami (u prosjeku) snizi razina emitiranoga CO2 jest da se u nju ubaci električni automobil koji uopće ne emitira ugljikov dioksid. Kako nije dovoljno, takav model samo imati u salonu, već se gledaju prodani primjerci, dakle oni koji su zaista na cestama, vozače treba potaknuti da kupe automobil koji ne emitira CO2. Najbolji način da se to postigne je ponuditi dobru cijenu i upravo je to Škoda napravila s modelom Citigo e iV. Naravno, nisu ga mogli nastaviti prodavati po toj cijeni jer bi to generiralo gubitke.
Električni automobili skupi su prvenstveno zbog skupih baterija. Cijena baterija najveći je trošak u izradi električnog auta. Iako je taj trošak pao u posljednjem desetljeću, baterije su i dalje skupe, a ne pomaže im ni nedostatak litija neophodan za proizvodnju baterija. Konkretno, cijena litij-ionskog baterijskog paketa pala je s više od 1100 američkih dolara po kWh u 2010. na 137 USD/kWh u 2020. godini, te su do 2023. prosječne cijene trebale, po Forbesu, biti blizu 100 dolara po kWh, što je prijelomna točka od koje bi proizvođačima automobila bilo moguće proizvesti i prodati električni automobil po cijeni usporedivoj s onom za motore s unutarnjim izgaranjem. No, litij-karbonat ove je godine dosegnuo nerealno visoke cijene, pa se očekuje da će ovogodišnji prosjek biti 171 dolar po kWh za litij-ionsku bateriju. Po toj cijeni baterija, proizvođačima automobila ne isplate se manji (jeftiniji) električni auti. Stoga se okreću većim i skupljim modelima kod kojih zarađuju i uz cijenu baterijskog paketa od 150 USD/kWh.