Kada se govori o metabolizmu, često se mogu čuti i pročitati savjeti vezani upravo za njegovo ubrzanje.
Među ostalim, navode se namirnice koje potiču brži metabolizam, navike koje ga usporavaju, hrana koju treba jesti i ona koju valja izbjegavati da bi izmjena tvari u organizmu tekla onako kako treba...
Naučite se nositi sa stresom
No, način na koji funkcionira metabolički proces mnogo je jednostavniji nego što to izgleda. Nutricionist Branimir Dolibašić za Moje zdravlje upozorava kako je upravo priča oko ubrzanja metabolizma zapravo običan mit:
Hranu trebamo birati prema načelu – prvo ono što trebam, a tek onda ono što želim
– Metabolizam ne treba ubrzavati, treba mu dati uvjete da normalno funkcionira. To osiguravamo redovitim odmaranjem s dovoljno sna, konzumiranjem dovoljnog broja obroka (bez preskakanja doručka), balansiranjem obroka tako da sadrže sve glavne makronutrijente. To ćemo osigurati tako da u prehranu uključimo svih pet ključnih skupina namirnica – voće, povrće, ribu/sir/meso, žitarice, zdrava ulja i masti.
Najčešće upravo osobe s lošom rutinom spavanja te modernim (ali neurednim) životnim stilom imaju problema s metabolizmom. Manjak tjelesne aktivnosti, previše brze hrane, neizbježan stres koji ne znamo kontrolirati i svakodnevne brige dovode do neurednog metabolizma, debljanja i općenito lošeg zdravstvenog stanja.
A da bismo ga doveli u ravnotežu, nije potrebno puno novca, vremena i znanja. Uz uravnotežene obroke i ispijanje dovoljno tekućine, potrebno je naučiti nositi se sa stresom, uvesti male, ali od životne važnosti zdrave navike poput doručkovanja te što je češće moguće izbjegavati industrijske proizvode.
Poštujte biološke potrebe
– Manjak sna, neuredan životni i poslovni tempo stavljaju pred metabolizam nemoguće zahtjeve koje on ne može ispuniti, ali pokušava. Stradaju vitalni organi, štitnjača i povećava se rizik kroničnih bolesti. Odgovor je u traženju ravnoteže. Ako je naše tijelo napravljeno tako da svaka tri sata, u redovnom tempu, traži unos energije i hranjivih tvari, poštujmo to, to je naša biološka potreba – upozorava Branimir Dolibašić i zaključuje:
– Hranu trebamo birati prema načelu – prvo ono što trebam, a tek onda ono što želim. Tako se krafna nikad neće naći ispred jabuke ili jogurta, bez obzira na to što je ukusna. Kod kuće valja izbjegavati proizvode u sušenom, polugotovom ili konzerviranom obliku. Redovito treba kupovati svježe namirnice i trošiti ih.
10 NAVIKA KOJE LOŠE UTJEČU NA METABOLIZAM
- Kolibri prehrana: Život na šećeru, kao kolibrići koji žive isključivo od slatkog nektara
- Manjak proteina i omega-3 masnih kiselina: Tijelo traži veći unos hrane kada mu nedostaje esencijalnih tvari koje ne može sam sintetizirati
- Unos vode: Utječe na cirkulaciju i izmjenu tvari
- (Ne)redovitost obroka: U gladovanju tijelo razgrađuje samo sebe jer mora nastaviti aktivne procese
- (Ne)kontrola stresa: Hormoni stresa remete normalne metaboličke aktivnosti jer traže stalno stanje pripravnosti
- Legalne ovisnosti: Kofein, alkohol, nikotin
- Izbjegavanje doručka: Nikako da naučimo koliko je bitan
- Veliki kasnovečernji obrok: Odlaganje je obroka poput skakanja preko lokvica vode na putu. Na kraju dana dočekat će nas veliki pljusak – kalorija
- (Ne)spavanje: Manjak sna podiže hormone kortizol i grelin, a smanjuje leptin, i tako pogodujemo debljanju
- Industrijska hrana: Hrana puna aditiva opterećuje tijelo jer su to strane tvari kojih se organizam mora riješiti
Pišete kaj god. Imam 62 godine. Nikad ne doručkujem. Radnim danom nešto gablam oko podne,a večeram fest. Vikendom suprotno.Nikad ne pijem samu vodu. Preko dana od tekućine samo juhu, tek navečer pola litre gemišta, ne više. Mlijeko ne pijem. Svježe voće, ni povrće gotovo nikada ne jedem (tek koji puta malo češnjaka). Isto tako ni morsku ribu. Niš ne vježbam, nikada ne trčim, a šetnja mi ne treba jer se dosta naradim. Nemam nikakve "kronične bolest", niti alergije.Tlak imam 120/80. Broj otkucaja srca 75. Nemam viška kila (zimi nabacim oko dve i u proljeće odu same). Ne pušim, ujutro mi ne treba kava kao mojim kolegama i kolegicama da "dođem sebi". Moji roditelji (82 god.) isto tako, jedino je tati malo viši, a mami niži tlak. I kaj mama mjesto gemišta popije malo pivo. Pod stresom jesmo i to ne malim. Kak ne bi bili kad živimo u Hrvatskoj. Jesmo li po Vašim teorijama već trebali biti mrtvi?