S dolaskom proljeća i ljeta, više vremena provodimo u prirodi te su i susreti s njenim stanovnicima mnogo češći. Jedan od onih, kojeg ne želimo sresti, je krpelj - mala životinjica koja može izazvati velike, pa čak i po život opasne, zdravstvene probleme. Kritična godina po intenzitetu simptoma bila je 2010., kada se nekoliko stanovnika Hrvatske, nakon ugriza krpelja, zbog zaraze opasnim virusom, borilo za život.
Tog je lipnja, prije 13 godina, pamti naša arhiva, stanje, zbog zaraženih krpelja, u Hrvatskoj, bilo krajnje alarmantno. Zbog zdravstvenih problema, koji su se pojavili u, do tada nezabilježeno teškom obliku, šest se ljudi borilo za život, a troje ih je završilo u komi, izvijestila je tada Večernjakova novinarka, Sonja Hoffmann. Najteže je bilo na bjelovarskom području - virus je bio potvrđen u uzorcima krvi svih 15 pacijenata, koji su, s težim simptomima bolesti, bili hospitalizirani u tamošnjoj bolnici. Osim pacijenta s područja Bjelovara, zbog uboda krpelja, zaraženog virusom, još petorica muškaraca, s područja Čakovca, Karlovca, Osijeka te Šenkovca i Maruševca, u vrlo su teškom stanju, s dijagnozom upale mozga i moždanih ovojnica, završili na respiratoru, u Klinci za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.
VEZANI ČLANCI:
Tadašnji ravnatelj Klinike, prof. Antun Beus, izvijestio je kako su tri pacijenta, među kojima su bila dva 60-godišnjaka i jedan 33-godišnjak, bila u komi i na respiratoru, dok se stanje dvojice ranije primljenih pacijenata, 51-godišnjak iz Osijeka te 60-godišnjak iz Karlovca, postupno popravljalo no i dalje je bilo ozbiljno i teško. Tih je dana u Kliniku zaprimljen i 31-godišnjak iz Šenkovca, kojemu je virus uzrokovao jaku paralizu lica. Dr. Beus je tada pojasnio kako je virus, tog proljeća, najprije kod pacijenata izazvao tešku upalu ovojnica, a potom i mozga te se nakon toga 'spustio' niz kralježnicu i uzrokovao paralizu disanja.
Kod svakog desetog virus napada mozak
Iako su, već ranije, zabilježeni simptomi, poput lagane paralize lica ili gornjeg dijela prsišta, infektolozi su potvrdili da nikada, do te 2010. godine, nisu imali tako težak oblik bolesti, s izrazito jakim simptomima. Prema njihovim dotadašnjim iskustvima, nakon uboda zaraženog krpelja, bolest se javljala u dvije faze. Pacijenti su, najčešće, prolazili samo s visokom temperaturom, koja karakterizira prvu fazu bolesti, kada virus, iz krpelja, prodre u krv čovjeka. Samo kod 10 posto ubodenih ljudi, virus se širio na mozak te uzrokovao upale. No, čak i u slučajevima da je došlo do upale moždanih ovojnica ili mozga, bolest je, prijašnjih godina, imala blag tijek.
Zbog simptoma bolesti s kojima se do tada nikada nisu susreli infektolozi su bili krajnje zabrinuti, a budući da nije bilo niti sličnih prijašnjih iskustava, teško im je bilo prognozirati ishod, jer bilo je krajnje neizvjesno do koje će se mjere pacijenti, nakon tako teškog oblika bolesti, uspjeti oporaviti.
Krpeljni meningoencefalitis može se spriječiti cijepljenjem
U sezoni krpelja utješna je vijest to da nisu svi krpelji zaraženi. No, nakon bliskog susreta sa zaraženim pripadnikom te vrste, inkubacija bolesti, virusnog meningoencefalitisa, traje od 8 do 14 dana. Kako je riječ o virusu, bolest se ne može liječiti antibioticima, pa je jedina preventiva cjepivo. Cijepiti bi se trebali svi oni čiji je posao vezan uz dugotrajan boravak u šumi - šumari, šumski radnici, vojnici, ali i planinari, izletnici, turisti, ukratko, svi oni koji rekreativno, često i dugo, borave u prirodi.
S tri doze cjepiva postiže se zaštita tijekom tri do četiri godine, a želi li se odgovarajuća razina zaštite zadržati, nakon tri godine treba se docijepiti jednom dozom. Ako niste sigurni trebate li se cijepiti ili ne, posavjetujte se s epidemiologom, u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Uz krpeljni meningoencefalitis, od bolesti koje prenose krpelji u Hrvatskoj se najčešće javlja Lyme borelioza, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza i erlihioza. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je, te se najčešće prihvaća na čovjeka, tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus). On prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr. U hrvatskom je priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), koji prenosi rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu, pojašnjavaju Stručnjaci HZJZ.
Godine borbe s teškim simptomima
Ne otkrije li se na vrijeme borelioza, koju prenose zaraženi krpelji, može imati ozbiljne i razorne posljedice. Kakve sve zdravstvene probleme može stvoriti bakterija, Borrelia burgdorferi, koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), jako dobro zna naša pjesnikinja, Dorta Jagić, koja se, od 2014., bori s posljedicama ugriza zaraženog krpelja. Da joj je, ta opasna, no još uvijek malo poznata, infektivna bolesti bolest bila dijagnosticirana na vrijeme, bar unutar mjesec dana, izliječila bi se, kako kaže, brzo i lako, no, zbog zakašnjele dijagnoze, opaka joj se bakterija „zakukuljila“ u tkivu. Infekcija se otela kontroli te je prijetila da će zahvatiti organe, kožu, oči, srce, zglobove,... Kako liječnici u Hrvatskoj, ni unatoč višestrukom „bombardiranju“ antibioticima, nisu uspijevali uništiti bakteriju, jedina joj je nada bilo liječenje u klinici, u Njemačkoj.
VEZANI ČLANCI:
„Bolest je, po simptomima, slična AIDS-u, jer ju prati jak, kronični umor, iscrpljenost, česte infekcije i otkazivanje organa. Prvi znakovi bolesti, počeli su mi se javljati 2014. Na lijevoj nozi iznenada mi se pojavilo crvenilo, a potom i neobičan osip. Crvene piknjice, koje su, u sredini, bile bijele, počele su se potom seliti prema gornjem dijelu noge. Uslijedili su simptomi vrlo slični gripi – klonulost, glavobolja i bolovi u cijelom tijelu“, prisjeća se Dorta.
I dok su liječnici postavljali razne dijagnoze, jedni su tvrdili da je riječ o crvenom vjetru, drugi da je to neki neobični dermatitis, njeno se stanje, iz dana u dan, pogoršalo. Niti nakon dugog popisa obavljenih pretraga, specijalisti, kako kaže, nisu znali postaviti točnu dijagnozu.
„Kada sam, nakon četiri mjeseca lutanja, nalaze odnijela svojoj liječnici opće prakse, nakon letimičnog pogleda rekla mi je – 'Dorta, pa vi imate boreliozu!' i bila je u pravu. Nakon višemjesečnog tapkanja u mraku, konačno sam saznala od čega bolujem i protiv čega se moram boriti“, kaže pjesnikinja, koja pretpostavlja da je bliski susret, sa zaraženim krpeljem, imala tijekom jedne travanjske šetnje šumom.
„Više nisam mogla micati prstima, obuzela me panika“
Nakon dijagnoze, uslijedile su učestale terapije antibioticima. Iako se osjećala loše, vjerovala je da lijekovi ipak djeluju i da je na putu ozdravljenja. No, nalazi su pokazali da tvrdokorna bakterija ipak ne uzmiče pred antibioticima.
VEZANI ČLANCI:
„Koncentracija tog zla u mom tijelu bila je iznimno visoka, što je značilo da se liječnici nisu uspjeli obračunati sa žarištem bolesti. Shvatila sam da u Hrvatskoj, što se tiče liječenja kroničnog oblika ove bolesti, nema dalje. Našla sam se pred zidom. Prijatelji su me nagovarali da pokušam, javnim apelom, skupiti novac za liječenje u inozemstvu, ali bilo me je sram da, nakon deset objavljenih knjiga, tražim pomoć od ljudi koji me ne poznaju. No, kada sam, jedno jutro, osjetila da više ne mogu micati prstima, obuzela me panika. Bojala sam se da ću, nastavi li bakterija napredovati, ostati nepokretna i da više neću moći stvarati, a ja sam slobodni umjetnik i pisanje je moj život, ali i moja egzistencija“, prisjeća se Dorta Jagić borbe s bakterijom, ali i borbe koju je, tada, vodila sa samom sobom.
Na vagu je, kako kaže, stavila, na jednu stranu život, a na drugu ponos i život je prevagnuo. Nakon apela, koji je objavila na svom Facebook profilu, na njeno veliko iznenađenje, mnoštvo nepoznatih ljudi priskočilo joj je u pomoć. Za samo nekoliko dana bilo je prikupljeno dovoljno novca i za liječenje i za kontrolu u Vital klinici u Njemačkoj u kojoj je, u travnju 2017., počela s terapijama koktelom antibiotika. Posljednja nada da će se, nakon intenzivnih terapija, kući vratiti bez opake bakterije, koja joj je godinama razarala život, ostvarila se. Kokteli antibiotika prekinuli su razvoj bolesti i Dorti, doslovno, spasili život.
„Pobijedila sam bolest te sada, kada god za to imam priliku, radim na tome da ljude educiram o boreliozi kako bi, već pri prvim simptomima bolesti, što hitnije reagirali, jer riječ je, doista, o teškoj i ozbiljnoj bolesti, o kojoj se, još uvijek, nedovoljno zna“, poručuje pjesnikinja, Dorta Jagić, koja se, nakon ugriza zaraženog krpelja, godinama borila s opasnom bakterijom.
VIDEO Gordana Prnjak rodila je petorke pomoću potpomognute oplodnje
Bravo, divna ženo!