O poticajima za kupnju ekološki prihvatljivijih automobila u Hrvatskoj se - po uzoru na druge europske zemlje - govori već duže vrijeme. Sada napokon imamo i neke konkretne potvrde. Naime, iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode objavili su da u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokreću projekt poticanja nabave vozila sa smanjenom emisijom CO2. Tim bi se projektom trebala sufinancirati nabava električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila.
Isti CO2, ne i tretman
Ukupno sedam milijuna kuna predviđeno za poticaje, a iznosi sežu od 30.000 kn za hibridna vozila s emisijom do 100 grama CO2 po kilometru do 70.000 kuna za električna vozila. Za hibridna plug-in vozila sufinancirani iznos je 50.000 kuna.
Očekuje se da će javni poziv zainteresiranima za kupnju hibrida i automobila na struju biti objavljen danas, pa potencijalni kupci trebaju - nakon objave poziva - Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predati zahtjev. Nakon što potpišu ugovor o sufinanciranju i dostave račun odnosno dokaz o kupovini vozila, u roku od 30 dana bit će im isplaćen sufinancirani iznos. Ne djeluje loše, no ipak neke stvari upadaju u oči.
Prije svega, ukupan iznos je ograničen, što govori i da neće moći svi dobiti poticaje, čime ovo više nalikuje na nagradnu igru u stilu ‘tko prije, njegovo’. Problematična je i odredba koja propisuje koji auti dobivaju poticaje. Električna se modela na našem tržištu nude samo dva, plug in jedan. Hibrida ima nekoliko, ali neki od njih emitiraju više CO2 od mnogih modela s klasičnim motorima.
U praksi, manje čist automobil dobit će poticaj, dok se kupnja čišćega ne potiče. Zašto poticaji ne obuhvaćaju i automobile s klasičnim motorima koji su tehnološki toliko napredni da emitiraju manje CO2 od hibrida? Primjerice, Citroen C1 1,0i sa 68 KS emitira 99 g CO2 po km, kao i Peugeot 107 s istim motorom. Košta 60.586 odnosno 61.465 kn. Električni Citroen C-Zero ne emitira CO2, ali košta 230.000 kuna. C-Zero može kupiti samo imućan kupac i još će mu država iz proračuna vratiti 70.000 kuna. C1 s početnim motorom mogao bi si priuštiti ne tako imućan građanin, pogotovo ako bi još dobio 10 ili 20 tisuća kuna poticaja. Isto vrijedi i za Fiat Pandu, koja s nagrađivanim 0,9-litrenim motorom od 85 KS emitira 99 g CO2/km i košta 85.194 kn. Isti motor ima i Fiat 500, a Fiat Punto 1,3 JTD sa 85 konja emitira i manje - 90 g CO2/km. Košta 106.662 kn. Ford Fiesta 1,6 TDCi sa 95 KS emitira 87 g CO2/km i stoji 112.900 kn. Jednaku emisiju ima hibrid Toyota Auris sa 136 KS, koji košta 159.900 kn. Za njega je propisana subvencija u iznosu od 30.000 kn, dok za jednako čistu Fiestu poticaja nema.
Pomoć zamrlom tržištu
Honda Civic 1,6 i-DTEC sa 120 konja emitira 94 g CO2/km i stoji 169.990 kn. Hyundai i30 1,6 CRDi sa 110 KS, uz cijenu od 105.990 kn, emitira 97 g CO2/km. Kia Cee’d 1,6 CRDi sa 110 konja košta 129.990 kn i ispušta 97 g CO2 po km. To su samo neki od primjera. I ti su automobili čisti, i u njihov čist ispuh proizvođači su puno uložili, a kupci bi ih mogli kupiti za manje novca od pojedinih hibrida. O električnim automobilima da i ne govorimo. Nije za zanemariti ni vjetar u leđa koji bi se ovakvim pristupom dao zamrlom tržištu novim automobilima. Šteta što se išlo na opciju koja neće bitnije potaknuti tržište, već će samo kupcima koji imaju za skuplje automobile omogućiti da do njih još lakše dođu.
>> Europski parlament: Benzinski automobili bit će tiši, električni bučniji
I vozila s plinom su ekološki čista pa su kod nas kažnjeni s 500 kn više pri registraciji :/