U špici smo turističke sezone, u najtoplija dva mjeseca u godini, kad u Hrvatsku dolazi najviše gostiju i kad je promet na našim cestama prema moru najgušći. Subota je i dalje najprometniji dan zbog toga što je upravo subotom najčešće smjena turista u apartmanima i hotelima, stoga je najbolje ako ikako možete izbjeći putovanje tim danom. Veće gužve su i u nedjelju te petak popodne. Oni kojima nije toliko bitno jer nisu rezervirali smještaj na točno određeni dan ili im nije toliko važno što će "izgubiti" koji dan godišnjeg odmora proveden na moru, bolje da izbjegnu putovanje vikendom.
No, posljednjih godina velike gužve se stvaraju i ponedjeljkom. U svakom slučaju, kada krenete na odmor automobilom prema moru, budite strpljivi jer je, dakako, najbitnije na destinaciju doći sigurno. Ali, kako do mora? Vječno je pitanje je li bolje u špici sezone na jug krenuti autocestom koja je u normalnim okolnostima brža i sigurnija ili zbog gužvi izabrati alternativu? Baš uoči prvog vikenda u špici turističke sezone Hrvatske autoceste su objavile da će nakon četiri godine opet uvesti povećane sezonske cijene cestarine od 1. srpnja do 30. rujna, koje će biti deset posto veće na autocestama kojima upravlja HAC i Autocesti Rijeka – Zagreb. Sezonske cijene cestarine vrijedit će za vozila I.A, I. i II. skupine vozila, dok za teška vozila (autobusi, kamioni) cijene cestarine ostaju iste. Primjerice, od Zagreba do Splita će se za osobno vozilo umjesto 24 eura plaćati 26,4 eura. To je u oba pravca poskupljenje od 5,8 eura. I eto, već prvi razlog za putovanje državnom cestom, kojom ćete samo zbog cestarine od Zagreba do Splita i natrag uštedjeti 52,8 eura. Ako imate vremena, to može biti dio budžeta za slasni ručak na staroj cesti.
Osim toga, ako baš morate putovati tijekom vikenda, kada su na cestama najveće gužve, može se dogoditi da putovanje autocestom ne bude mnogo brže nego državnom cestom. Prije svega, ako možete, izbjegnite zagrebačku obilaznicu na kojoj u špicama sezone nastaje pravi krkljanac u svim smjerovima i u uobičajenim uvjetima, a pogotovo sada kad se punom parom izvode radovi na odmorištu Plitvice. Promet će se cijelo ljeto odvijati u dvije prometne trake u oba smjera, ali uz ograničenje brzine. Zbog toga će zasigurno na zagrebačkoj obilaznici iz smjera zapada biti još veće gužve nego proteklih godina, pa je savjet svim onima koji je mogu izbjeći da to i učine.
No, u špicama sezone mnogi to već i rade, pa se kolone stvaraju i na staroj Karlovačkoj cesti, koja je prva alternativa na putu od Zagreba prema moru. Ako krećete prema Karlovcu, a ipak ste se odlučili putovati autocestom, dobar potez može biti da na autocestu ne ulazite na Lučkom, već da koristite prvi ulaz nakon Lučkog, u Zdenčini, u koju možete stići starom Karlovačkom cestom ili kroz Kupinečki Kraljevec. Isto vrijedi i za one koji se vraćaju prema Zagrebu, ako želite izbjeći čekanje na Lučkom ili Demerju.
Oni koji inače putuju na jug starom cestom u normalnim okolnostima kada se ne očekuju velike gužve obično koriste dionicu autoceste Zagreb – Karlovac, jer se za 2,50 eura koliko stoji ta dionica za osobne automobile, isplati budući da je stara Karlovačka cesta prometna i ide kroz naselja pa se njome od Zagreba do Karlovca putuje dvostruko dulje nego autocestom. Ali, u špicama sezone, logika je često potpuno drugačija, jer su gužve na autocestama baš najveće od Zagreba do Karlovca i obrnuto. Zapravo, u prometnim špicama najkritičnija je dionica Zagreb – Bosiljevo, dok je nakon razdvajanja autoceste prema Splitu i Rijeci manja gužva.
No, u špicama su gužve i na staroj Karlovačkoj cesti pa ako želite izbjeći gužve dobro je i za nju koristiti alternativu cestom preko Pisarovine ili Pokupskog te se na državnu cestu D1 ili autocestu A1 priključiti u Karlovcu. Za one koji iz Slavonije dolaze prema jugu alternativni pravac je preko Siska, Petrinje, Gline i Vrginmosta te u Krnjaku spajanje na državnu cestu D1. Lička magistrala nudi vrlo solidan komfor. Njome se može voziti ugodno i u dobrom tempu uz uvjet da ne upadnete u veliku gužvu koja je u špicama sezone i na državnim cestama vrlo izvjesna.
Na nekim dijelovima, primjerice u Lici, ako nema gužve, moguće je voziti brzo. No, ne pretjerujte s brzinom – radi vlastite sigurnosti, sigurnosti drugih sudionika u prometu, ali i policijskih radarskih kontrola koje su česte na staroj cesti. Sve su brojniji i fiksni radari. Stoga je svakako preporuka poštovati ograničenja brzine jer ušteda putovanja starom cestom naspram autoceste zaista nema smisla ako platite kaznu zbog prekoračenja brzine. Od Karlovca prema moru vodi autocesta A1, s tri glavna alternativna pravca. Državnom cestom D3 kroz Gorski kotar od Karlovca do Gornjeg Jelenja gdje je nekoliko odvojaka prema Rijeci, otoku Krku i Crikvenici.
Prema Senju od Karlovca, odnosno Duge Rese, vodi magistralna cesta D23, poznatija kao Jozefinska cesta. U Brinju je odvojak prema Senju, što je dobar pravac ako se ide na obalu na potezu od Novog Vinodolskog do Jablanca, gdje je trajekt za otok Rab. Ako se D23 produži kroz Otočac prema Gospiću, preko Velebita se dolazi u Karlobag, a blizu je i trajekt za Pag. I tom cestom se dolazi do Gračaca i može nastaviti prema Dalmaciji. Ako idete prema Dalmaciji, prvi izbor alternativne ceste je državna cesta D1 preko Plitvičkih jezera.
Već kod Slunja ćete vjerojatno u špicama sezone upasti u gužvu, no i za to postoji alternativa. D1 možete zaobići kroz Ličko Petrovo Selo, pa kroz Bjelopolje, Donji Lapac, Dobroselo, Srb i Otrić doći do Knina. Ali, treba istaknuti da je vožnja starom cestom opasnija i nesigurnija nego vožnja autocestom. Brojna raskrižja, vožnja kroz naselja, pretjecanja, zavojite ceste i očekivane gužve u špicama sezone samo su neke od opasnosti koje vrebaju vozače na staroj cesti. Stoga treba voziti oprezno i bez žurbe, što može biti i prednost ako se odmah tako isplanira put.
