Svi pišu o ChatGPT-u, prototipu chatbota koji je razvila organizacija OpenAI, koja se bavi razvojem umjetne inteligencije. Chatbot o kojem svi govore koristi veliki jezikovni model uvježbavan na reinforcement learningu, odnosno podržanom učenju, jednoj od tri paradigme strojnog učenja. Da ne kompliciramo previše, ovaj chatbot može razumjeti tekstualni zadatak u tolikoj mjeri da može sam napisati i odgovor pa ga se s lakoćom može uvrstiti među napredne sustave umjetne inteligencije, a u pojedinim je trenucima doista usporediv i sa samim čovjekom. Sjetimo se kako je nedavno svijet obišla priča da je jedan Googleov inženjer njihov sličan sustav, LamDA, proglasio samosvjesnim. To u svakom slučaju nije bilo tako, no uvidjelo se da je sustav doista toliko napredan da može zavarati i čovjeka.
Ne pretražuje internet
ChatGPT ide i korak dalje, on može odgovarati na potpitanja, priznati vlastite pogreške, ući u raspravu ako je teza pogrešno postavljena, baš kao što može odbaciti neadekvatne zahtjeve. Preciznost kojom ispunjava zahtjeve tolika je da je u ovom periodu razvoja dok je njegovo korištenje besplatno počeo puniti postove foruma i društvenih mjera kao i stupce svjetskih medija. I to je povuklo golem interes. Kada smo prije nekoliko dana pokušali prvi put pristupiti ChatGPT-u, susreli smo se s uvijek neugodnom porukom – da je potražnja iznimno velika, tolika da se sustav mora unapređivati. Ništa čudno, u samo tjedan dana ChatGPT je privukao više od milijun korisnika. Kako ističu i u kompaniji OpenAI, moguće je da će neki od tih korisnika ostati razočarani jer je sustav još u fazi učenja pa je moguće da vam pruži problematičan odgovor ili da se "ponaša" nekontrolirano. GPT konkretno znači Generative Pre-Trained Transformer, doslovno prevedeno "generativni unaprijed obučeni pretvarač".
Kako je jedan od dionika u tvrtki OpenAI i sam Elon Musk, tako je na Twitteru otkrio da je ChatGPT učio i iz podataka s te društvene mreže, kojoj je Musk odnedavno vlasnik. Ali ipak je privremeno ograničio botu pristup Twitteru. Za svaki slučaj. Oni koji su uspjeli podrobnije isprobati ChatGPT navode da je izuzetno teško isprovocirati ga na uvredljive istupe, a također je vrlo dobro poučen da izbjegava nezgodne teme. Ipak, točnost mu još nije na potrebnoj razini pa tako često daje odgovore koji se čine vjerojatnima, ali su ipak u cijelosti netočni ili jednostavno besmisleni. Isto, uvježbavanje njegova modela prema većem oprezu uzrokuje i da izbjegava dio pitanja na koja sasvim sigurno može dati točan odgovor. Novinar BBC-ja, primjerice, pitao ga je smatra li da može uzeti posao čovjeku, novinaru ili piscu.
– Sustavi umjetne inteligencije poput mene mogu pomoći piscima sugestijama ili idejama, ali u konačnici je na piscu da napravi konačni proizvod – bio je odgovor ChatGPT-a. No odgovorio je i kako je teško predvidjeti kakav bi utjecaj sustava umjetne inteligencije sličnih njemu bio na današnje društvo. ChatGPT zna napisati esej, čak i pjesmu na nivou talentiranijih pjesnika, ali njegove se postavke kad je riječ o zabranjenim temama može zaobići. Ono što će stručnjake za umjetnu inteligenciju posebno zainteresirati jest činjenica da on može napisati i dugačak programski kod te ga i unaprijediti. No kada pogledate način na koji ChatGPT funkcionira, možete uočiti da je jako sličan tražilici Google. Također se upisuje dio teksta na koji onda dobijete odgovor. Kako je odmah vidljivo da je u tome ChatGPT daleko bolji, očito je da bi Google u vrlo kratko vrijeme mogao imati problema. Kao glavni razlog zašto bi se ovo doista moglo i dogoditi, promatrači navode usmjerenost Googlea prema ostvarenju profita oglašavanjem, a premalu smjelost u razvoju umjetne inteligencije koja bi unapređivala njegovu tražilicu. I sada je to učinio netko drugi, stvorio sustav koji bi mogao u zaborav gurnuti njegov homepage. Barem tako tvrdi Paul Buchheit, čovjek koji je stvorio Gmail. Pišući ovaj tekst, dočekali smo i svoju priliku da isprobamo taj famozni model. Pitali smo ga jednostavno pitanje: kako radi električni automobil? I to na hrvatskom. Odgovor je bio doista neočekivano opširan, ali s nekim ograničenjima. Primjerice, elektromotori nisu za ChatGPT elektromotori, nego "električni motorčići". Tvrdio je i da ne emitiraju štetne plinove, za razliku od vozila na fosilna goriva, ne ulazeći, međutim, u krajnji meritum, a to je odakle dolazi struja. Zanimljiv je bio i odgovor na pitanje "što je Večernji list". Ovdje je ChatGPT sam priznao da zapravo nije uvježban da pretražuje internet. Ali, imao je netočnost u odgovoru tvrdeći da se radi o dnevnom listu koji se izdaje od 1990. godine. Procijenio je vjerojatnim da se radi o novinama koje se bave raznim temama, ali više informacija nema, jer, eto, ne može pretraživati internet. Ali, uvijek u takvim situacijama slijedi pristojan nastavak u obliku isprike i upute da postavimo neko drugo pitanje pa će nam pomoći na neki drugi način.
Pomoć ili šteta novinarstvu
Jedno od pitanja koje je postavljeno u javnom prostoru bilo je i hoće li ChatGPT nanijeti nepopravljivu štetu novinarstvu. Sam je model bio začuđujuće iskren i analitičan u odgovoru na pitanje o budućnosti novinarstva u današnjem svijetu. Ukratko, ono se stalno mora prilagođavati kako bi i dalje ispunjavalo svoju ulogu u društvu. Procjena je, ipak, da stvarnog novinara ne može zamijeniti, ali može pomoći onima koji će ga koristiti za skraćivanje zavoja pa njegove odgovore prikazivati kao svoje, odnosno može postati alat promocije lošeg novinarstva, a u tom slučaju doista može nastati šteta. S druge strane, kao i drugi alati, upravo poput Googlea, onim novinarima koji svoj posao shvaćaju ozbiljno može umnogome pomoći jer može olakšati legitimaciju izvora. Nekada smo za to koristili arhive i tomove enciklopedija, danas Google, a sutra možda upravo ChatGPT.
